Terezija Martin je odrastala zadnjih desetljeća 19. stoljeća kada je bilo snažno prisutno štovanje Božanskog Srca Isusova. Karmelićanski samostan u koji je Terezija ušla bio je također posvećen Presvetom Srcu. Godine 1887. Terezija je sudjelovala u hodočašću u Rim koji je imao za cilj očitovati vjernost francuske Crkve osporavanom Papi Leonu XIII povodom njegovog svećeničkog jubileja. Prije nego što su ostavili Paris hodočasnici su se posvetili Presvetom Srcu u kripti nedovršene Bazilike Presvetog Srca na Montmartreu. Terezija je kasnije poslala svoju zlatnu narukvicu da čini dio velike monstrance u Bazilici. Također je poput drugih hodočasnika nosila zlatnu medalju Presvetog Srca.

U povodu nadolazeće svetkovine Presvetog Srca Isusovog koju ćemo proslaviti u petak, 24. lipnja donosimo promišljanje patera Marka Bijelića dugogodišnjeg župnika u zagrebačkoj župi bl. Augustina Kažotića i sadašnjeg župnikau Splitu, o ovom simbolu Božje ljubavi prema čovjeku. U tijeku je i trodnevnica Presvetom Srcu Isusovu koja završava u četvrtak, 23. lipnja uoči svetkovine.

Supružnici Beltrame Quattrocchi zaštitnici su X. svjetskog susreta obitelji koji se održava u Rimu od 22. do 26. lipnja. Sv. papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 2001. godine te su tako postali prvi bračni par beatificiran u povijesti Katoličke Crkve.

Bog proviđa i nema toga što se ne bi moglo ostvariti - ističe franjevac trećoredac fra Grgo Sikirić koji se za sretan izbor zvanja molio sv. Alojziju Gonzagi. Bio je prvi graditelj crkve nakon Drugog svjetskog rata u Splitu, u Zadru je slijedeći smjernice Drugog vatikanskog sabora prvi okrenuo oltar u crkvi prema puku, UDBA je nadgledala njegov rad i bio je osuđen na godinu dana zatvora, a u 50. godini života otišao je misijski djelovati u Ameriku. U svojoj 97. godini života mladog je duha, a svoju dušu hrani čitajući teološke knjige.

Muž pije i zato se svađamo. Je li mi grijeh što nakon svađe pristupam pričesti? Što znače naljepnice u obliku ribe koje viđamo na nekim automobilima? Kako je to kršćanski znak? Ne bi li to trebao biti križ? Na ova i druga pitanja u petak, 17. lipnja u emisiji HKR-a "Halo, velečasni!" odgovarao je fra Roko Bedalov, župnik zagrebačke župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetome Duhu.

Svečanost Tijela i Krvi Kristove i njezina euharistijska procesija daju nam, kako napominje papa Franjo, “radost ne samo slavljenja” veličanstvenog otajstva euharistije, “nego i njegova slavljenja i pjevanja na ulicama našega grada .” Dopuštaju nam da “izrazimo svoju zahvalnost što nas… hrani svojom ljubavlju kroz sakrament svoga Tijela i Krvi”.

Kao odgovor na protestantska shvaćanja da je euharistija samo simbol, Crkva je jasno potvrdila drevno shvaćanje stvarne prisutnosti - i procesije ulicama gradova i sela postale su popularne kao sredstvo otvorenog iskazivanja potpore i poštovanja prema toj stvarnosti.

Župnik župe Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu don Damir Stojić podijelio je svoja dva životna iskustva kojima poručuje kako Bog sve okreće na dobro te ostvaruje svoj plan s našim životom i to baš onda kada čovjek to ne vidi i ne osjeća. "Pogotovo tada kada ti misliš da on ništa ne radi, tada Bog najviše radi. Kada bismo sami pisali svoju životnu priču od toga vjerojatno ništa ne bi bilo, ali Bog piše našu životnu priču", istaknuo je Stojić i pozvao da više ljubimo Boga, a manje jadikujemo nad sobom i svojim životom.

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u svom se promišljanju osvrnuo na ulomak iz Lukina evanđelja koji slušamo na blagdan Tijelova poručivši kako nas Isus Krist oblikuje svojom prisutnošću dok se hranimo otajstvom euharistije. Isus Krist tako prebiva u nama, po nama se i u nama želi dijeliti kako bismo postali Božji sinovi i kćeri te navjestitelji Božjeg kraljevstva na zemlji. U nastavku prenosimo promišljanje riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića.

Slavimo svetkovinu Tijelova i možda je logično očekivati da ćemo u liturgiji čuti evanđeoski izvještaj s posljednje večere, kada je Isus ustanovio euharistiju. No Crkva ipak odabire neka druga čitanja te nas tako iznova podsjeća da je sveta misa mnogo više od spomena na Kristovu posljednju večeru: riječ je o procesu ostvarivanja velikog Božjeg plana koji se odvija još od početka povijesti.