Budi dio naše mreže

Vijesti

Papa proglasio svetima blažene Giovannija Battistu Scalabrinija i Artemidea Zattija

Na Trgu svetoga Petra u Vatikanu u nedjelju, 9. listopada održana je misa kanonizacije Giovannija Battiste Scalabrinija i Artemidea Zattija. U homiliji je Papa pozvao da nadvladamo iskušenje autoreferencijalnosti kako bismo doista bili „sinodalna“ Crkva i uključivo društvo. Potom je istaknuo važnost svakodnevnog zahvaljivanja, pobjeđivanja nezadovoljstva i ravnodušnosti, a spomenuo se ponovno i migranata i mučeničke Ukrajine.

Trajna obećanja triju članova Karmelskog svjetovnog reda

Dok su trinaestorica zagrebačkih bogoslova primili red đakonata, u subotu, 8. listopada,, tri člana zajednice Karmelskog svjetovnog reda od Djeteta Isusa izrekli su svoja trajna obećanja pred oltarom Majke Božje Karmelske u brezovičkom Karmelu. Bili su to: s. Ksenija od Gospe od sv. Krunice, Šimić, s. Tomislava od sv. Josipa, Vulić i vlč. Damir od sv. Kvirina, Ceković.

Dubrovački biskup Glasnović zaredio za đakona kapucina fra Miša Biskupa

U Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa u Gospinom polju u Dubrovniku u subotu, 8. listopada dubrovački biskup Roko Glasnović  zaredio je za đakona kapucina fra Miša Biskupa. Na misi su koncelebrirali kapucinski provincijal fra Jure Šimić, gvardijan kapucinskog samostana fra Tomo Ivanko, rektor svetišta fra Miljenko Vrabec, bivši i sadašnji župnici župe sv. Mihajla-Lapad don Željko Kovačević i don Robert Ćibarić te drugi svećenici. Uz članove obitelji iz koje je ređenik potekao na slavlju njegovog đakonskog ređenja sudjelovali su i žarkom molitvom ga podržali prijatelji, redovnice te vjernici koji se okupljaju u ovom svetištu i kojima je posebna radost bila što se njihov Mišo, koji je uz ovo dubrovačko svetište rastao i stasao, sada u njemu redi.

Kardinal Bozanić zaredio trinaestoricu đakona

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu 8. listopada u župnoj crkvi Sv. pape Ivana XXIII. u zagrebačkoj Dubravi svečano euharistijsko slavlje na kojem je trinaestoricu mladića zaredio za đakone.

Pronaći sreću u kompleksnom svijetu

Aristotelovo ispitivanje sreće, koju on naziva eudaimonia, u potpunosti je nadopunjeno Akvinčevom Raspravom o sreći — dijelom njegove opsežne Summa Theologica. Kod Aristotela susrećemo poganina koji vjeruje u mnoge bogove, dok kod Akvinskog, anđeoskog doktora i najstrašnijeg intelekta u povijesti kršćanstva, katolika koji predstavlja dogmu i doktrine svoje vjere s točnošću i intelektualnom briljantnošću. Oba se ozbiljno bave pitanjem ljudske sreće i zadovoljstva.

U Vinkovcima započelo trajno euharistijsko klanjanje

Na spomendan Blažene Djevice Marije od krunice, Trajno euharistijsko klanjanje započelo je u kapeli uz crkvu sv. Vinka Pallottija u Vinkovcima. Trajno klanjanje ima dvije karakteristike: molitva u tišini i neprestano otvorena kapela u kojoj se svakoga sata izmjenjuju registrirani klanjatelji, ali je otvorena svima.

Više od tri stotine muškaraca u Zagrebu molilo za velike nakane Crkve i domovine!

Svjetsku molitvu krunice, na čast Blažene Djevice Marije od svete Krunice, 8. listopada mole muškarci u više od stotinu gradova u 30 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je molitva održana u pet gradova, Splitu, Metkoviću, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Zagrebu, gdje se na Trgu bana Jelačića okupilo oko tri stotine muškaraca.

Službenica Božja Marica Stanković godinama bila u zatvoru jer je javno stala u obranu bl. kardinala Alojzija Stepinca

Marica Stanković rođena je u Zagrebu 31. prosinca 1900. godine, a školovala se kod sestara milosrdnica. Tu je otkriven njezin dar za pisanje, a susrela se i s katoličkim organizacijama. Bila je aktivna u Marijinoj kongregaciji, a kao maturantica sudjelovala je 1920. godine na sletu Orlovske mladosti u Mariboru, gdje se upoznala s obnoviteljskim nastojanjima krčkoga biskupa dr. Antuna Mahnića i zauzetim nositeljem katoličke obnove u hrvatskom orlovstvu dr. Ivanom Merzom.

1 472 473 474 475 476 1.000
Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja