Svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Stjepana obilježena je u subotu, 11. rujna, u Krasici 75 obljetnica mučeništva bl. Francesca Bonifacia, svećenika i mučenika, revnog pastira Božjega puka, kojeg su 11. rujna 1946., na putu između Grožnjana i Krasice, oteli pripadnici tadašnje takozvane narodne straže i od tada mu se gubi svaki trag. Prema svjedočanstvima te je noći mučen i ubijen. Beatificiran je u listopadu 2008. kao mučenik „in odium fidei“.

Knjiga “Junačka i sveta Hrvatska” sisačkog biskupa Vlade Košića i generala HV-a Ivana Tolja proglašena je najboljom knjigom na temu Domovinskog rata na natječaju Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91, priopćeno je u nedjelju, javlja Hina.

Klarisa s. Marija Josipa od Presvetog Lica Isusova (Stanka Bjeliš) položila je svečane zavjete u nedjelju 12. rujna u samostanu klarisa u Splitu za vrijeme misnoga slavlja koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Novi, osmi ciklus programa Exitus, četvrti ciklus programa Sapientia i treći ciklus programa Reditus, u organizaciji Bratstva blaženog Karla I., proizašlog iz programa Exitus, započinju 26. rujna i traju do Božića 2021. godine. Ovi programi nude devedesetodnevno razdoblje pročišćenja posvećeno molitvi, askezi i bratstvu, tri važna stupa koja zajedno vode do slobode.

Dan hrvatskih mučenika proslavljen je u subotu 11. rujna na Udbini. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u koncelebraciji nadbiskupâ Mate Uzinića i Dražena Kutleše, te biskupâ Vjekoslava Huzjaka, Jure Bogdana, Ranka Vidovića, Ivana Šaško i Ante Ivasa, generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslava Novaka, izaslanika zadarskog nadbiskupa mons. Josipa Lenkića, te izaslanika krčkog biskupa preč. Antona Depikolozvane.

Dio aktivnosti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u okviru 52. Međunarodnog euharistijskog kongresa u petak 10. rujna bio je i susret s Hrvatima u budimpeštanskom Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i đačkom domu, poznatijim pod skraćenim nazivom HOŠIG.

Sedamdeset i osma obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu, 12. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Inspiraciju za svoja djela u Našicama je pronalazila i jedna žena, koja je samim time i sama postala inspiracija ljudima diljem svijeta. Naravno, riječ je o našoj prvoj hrvatskoj modernoj skladateljici i nepoznatijoj članici obitelji Pejačević – Dori! Dora Pejačević rođena je na današnji dan.

"Danas sam ovdje, u zemlji Hrvata, kao goloruki hodočasnik Evanđelja koji je navještaj ljubavi, sloge i mira", rekao je papa Ivan Pavao II. kada je 10. rujna 1994. godine došao u posjet ratom zahvaćenoj Hrvatskoj. Donosimo govor Svetoga Oca Ivana Pavla II. na svečanosti dočeka u zagrebačkoj zračnoj luci.

Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice. Bio je jedan od najvećih tvrdih gradova - 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji. Knjiga Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana „Zrin - Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih“ prva je cjelovita studija o utvrdi Zrin.