Polje križeva na Kornatima predstavlja spomen-obilježje u čast hrvatskim vatrogascima poginulima u Kornatskoj tragediji 30. kolovoza 2007. godine. Autor spomen-križeva je arhitekt Nikola Bašić. Križevi dugi 25 metara i široki 15 metara, izrađeni su ljudskim rukama, bez upotrebe strojeva i vezivnih elemenata korištenjem tehnike suhozida.

Najstarije srednjovjekovno monumentalno raspelo u Hrvatskoj nalazi se u Riznici samostana i crkve svetog Frane u Zadru. O raspelu je u emisiji Umjetnost križa govorio dr. sc. Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Gotovo svi zagrebački muzeji i galerije pretrpjeli su znatnu štetu u potresu koji je pogodio Zagreb u nedjelju, 22. ožujka. Razmjeri uništenoga tek se zbrajaju, no već sada je jasno da je šteta neprocjenjiva. Dobre vijesti stižu iz Arheološkog muzeja – Vučedolska golubica i Solinjanka neoštećene su i na sigurnom.

S freskom Joze Kljakovića 'Oplakivanje Krista' koja se nalazi u mirogojskim arkadama upoznala nas je u emisiji 'Umjetnost križa' viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec.

Upoznajte raspelo iz 16. stoljeća iz crkve Gospe od Šunja na Lopudu. Ovakvih je raspela u čitavome svijetu sačuvano oko stotinu, s time da je najveći broj sačuvan u Meksiku i nešto u Španjolskoj, a ovo je jedino takvo raspelo u Hrvatskoj, ujedno najudaljenije od Meksika. O raspelu je u emisiji Umjetnost križa govorio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci

"Nedostajat će nam okupljanje oko euharistijskoga stola. No, kršćanska tradicija na istu ravan stavlja 'stol riječi' za kojim smo zajedno svaki put kad se hranimo riječi Božjom, ne tek kao čitatelji te riječi, nego kao dionici vazmenoga otajstva Isusa Krista", poručuju iz Kršćanske sadašnjosti, pozivajući vjernike da osnaže svoje iskustvo vjere čitanjem dobre kršćanske literature.

Ministarstvo kulture redovito ažurira popis dostupnih kulturnih aktivnosti s područja filma, književnosti, kazališta i izložbi koje možete pratiti online dok provodite ove dane u vašim domovima.

"Posljednja večera" u franjevačkoj crkvi svetog Ante Padovanskog na Bistriku u Sarajevu, rad akademika, slikara Đure Sedera bila je tema emisije "Umjetnost križa" Hrvatskoga katoličkog radija. O djelu je govorila povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević.

O postajama Križnog puta ili Kalvariji na Mariji Bistrici govorio je naš ugledni povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić u emisiji "Umjetnost križa" Hrvatskoga katoličkog radija.

Kuzma Kovačić je veliki dio svoga kiparskog opusa posvetio sakralnoj tematici. Njegovo doista impresivno djelo je 'Posljednja večera', koja je postavljena u ambijentu u Rami Šćit u Bosni i Hercegovini.