Ususret Stepinčevu, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavljuje feljton u četiri dijela o nastanku Stepinčeve posmrtne maske.

Ususret Stepinčevu, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavljuje feljton u četiri dijela o nastanku Stepinčeve posmrtne maske.

Ususret Stepinčevu, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavljuje feljton u četiri dijela o nastanku Stepinčeve posmrtne maske. U prvom dijelu je razgovor o Mili Wod, kiparici koja je izradila Stepinčevu posmrtnu masku, s autoricom knjige o njoj Matijom Mašom Vekić.

Nakon što je papa Franjo u Vatikanu 30. rujna 2019. godine, na spomendan sv. Jeronima, objavio apostolsko pismo u obliku motu propria Aperuit illis te time odredio: „Treća nedjelja kroz godinu neka bude posvećena slavljenju, razmišljanju i širenju Božje Riječi“, evo nas u navedenoj Nedjelji Božje Riječi. Papina je želja da se treće nedjelje kroz godinu svečano slavi u cijeloj Crkvi, kako bi se otkrilo pashalno i spasenjsko značenje Božje Riječi koja na uvijek novi način potiče izaći iz individualizma i iznova se roditi za ljubav.

Nakon što je papa Franjo u Vatikanu 30. rujna 2019. godine, na spomendan sv. Jeronima, objavio apostolsko pismo u obliku motu propria Aperuit illis te time odredio: „Treća nedjelja kroz godinu neka bude posvećena slavljenju, razmišljanju i širenju Božje Riječi“, evo nas pred spomenutu Nedjelju Božje Riječi. Papina je želja da se treće nedjelje kroz godinu svečano slavi u cijeloj Crkvi, kako bi se otkrilo pashalno i spasenjsko značenje Božje Riječi koja na uvijek novi način potiče izaći iz individualizma i iznova se roditi za ljubav.

Nakon što je papa Franjo u Vatikanu 30. rujna 2019. godine, na spomendan sv. Jeronima, objavio apostolsko pismo u obliku motu propria Aperuit illis te time odredio: „Treća nedjelja kroz godinu neka bude posvećena slavljenju, razmišljanju i širenju Božje Riječi“, evo nas pred spomenutu Nedjelju Božje Riječi. Papina je želja da se treće nedjelje kroz godinu svečano slavi u cijeloj Crkvi, kako bi se otkrilo pashalno i spasenjsko značenje Božje Riječi koja na uvijek novi način potiče izaći iz individualizma i iznova se roditi za ljubav.

Nastavljajući govor o euharistiji dolazimo do liturgije riječi, gdje Riječ prestaje biti pisana i postaje živa. Česti problem u tom dijelu je naše aktivno slušanje i memoriranje te osobito razmatranje i življenje te Riječi koju smo čuli i koja tako želi biti živa u nama.

U nastavku govora o euharistiji dolazimo do dijela koji je većini najmanje razumljiv i shvatljiv, a radi se o Zbornoj molitvi.

Papa Franjo, unutar svoje Kateheze na općoj audijenciji u srijedu, 20. prosinca 2017. napominje: "Euharistijsko slavlje, koje započinje uvodnim obredima, a zaključuje se završnim obredom, jedinstvena je, dakle, cjelina i ne može se razdvajati, ali za bolje razumijevanje pokušat ću objasniti njegove različite dijelove, od kojih svaki može dotaknuti i obuhvatiti jednu od dimenzija našeg čovještva. Nužno je poznavati te svete znakove kako bismo u punini doživjeli misu i iskusili svu njezinu ljepotu." (1)

Kada govorimo o uvodnim obredima euharistije onda mislimo na sve ono što pripada slavlju euharistije do Zborne molitve uključivo. Međutim, to ne znači da slavlje euharistije započinje s riječima: ''U ime Oca i Sina i Duha Svetoga'', već započinje znatno prije. Svakom slavlju prethodi već spomenuti predslavljenički trenutak. Taj predslavljenički trenutak može biti osobna priprava. Iako toga nismo svjesni, bez te osobne priprave nemoguće je govoriti o slavlju zajednice. Priprava nas uređuje, sređuje, priređuje, oraspoložuje i pobuđuje za zajedništvo slavlja euharistije.