Nekadašnji župnik u Međugorju koji je trenutno na službi u Posušju fra Ivan Landeka prisjetio se vremena kada je u Međugorju postavljen kip svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Nakladna kuća Verbum u četvrtak 12. svibnja na konferenciji za medije predstavila je strip Charles de Foucauld. Na konferenciji su sudjelovali dr. sc. Miro Radalj, direktor nakladne kuće Verbum i mr. sc. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum.

Kip  sv. Leopolda B. Mandića djelo je talijanskog svećenika Luigia Razzana, a u idejnom djelu značajnu ulogu imao je poznati slovenski umjetnik isusovac Marko Rupnik. Kip je sam po sebi poseban, a njegova kopija krasi dvorište Leopoldovog padovanskog svetišta.

"Ljubav me udaljava od mene samoga. Ona me ispražnjuje. Dijeli me na sve moje bližnje. Povezuje me s onima koji su živjeli puno prije mene na ovom svijetu, a i s onima koji će doći kada ja ne budem ovdje", piše don Antun Nižetić.

'Da obrani svoju čistoću sv. Franjo Asiški zavalio se u snijeg, sv. Benedikt se bacio u trnje, sv. Bernard je zaronio u zamrznuti ribnjak. Što si ti učinio?'

Na ulazu u Svetište bl. Gracije iz Mula, s desne strane nalazi se slika sv. Leopolda. Iako velikih dimenzija, nema neku umjetničku vrijednost jer je reprodukcija dobro uspjelog svečeva portreta. Ipak, skriva jednu posebnu vrijednost i priču koja nije svima poznata.

"Nikada neću otići od tebe i ti nikada nećeš otići od mene. Uvijek zapamti to. Ovo nije jedini savjet koji ti želim dati, sine moj, ali to je opći savjet koji će ti dobro poslužiti. Možeš ga uzeti ili ne. Moja tajna želja je da odbaciš sve moje savjete, zgužvaš ih i ostaviš na podu svoje spavaće sobe i kreneš živjeti – idi živjeti život koji je istinit za tebe."

Sveti Ignacije Loyola inzistirao je na tome da se nikada ne zanemari dnevni ispit savjesti. Ovaj veliki svetac ne bi opravdao preskakanje i zanemarivanje ove najvažnije molitve.

Odnos između oca i sina u katoličkoj obitelji trebao bi bit prožet ljubavlju, razumijevanjem, brigom i podrškom, o čemu govori i video koji možete pogledati u nastavku.

Sv. Franjo Saleški bio je ismijavan u svoje vrijeme jer nije propovijedao na uzvišene načine, a propovijedi mu nisu bile posute blistavim frazama na grčkom i latinskom, postavljenim upravo tako da bi impresionirao svoju publiku. Ne, govorio je jasno, kao čovjek upoznat s duhovnim rastom i bitkom, ljudima koji su upoznati s izazovima stvarnog života.