Budi dio naše mreže

'Da obrani svoju čistoću sv. Franjo Asiški zavalio se u snijeg, sv. Benedikt se bacio u trnje, sv. Bernard je zaronio u zamrznuti ribnjak. Što si ti učinio?'

/ ts

Mons. Jorge Ramos, svećenik prelature Opus Dei u Hrvatskoj, u jednom od svojim redovitih razmatranja koja odnedavno možete pratiti na njegovu YouTube kanalu, donosi katehezu o čistoći podsjećajući na riječi sv. Josemarije Escriva, kao i drugih svetih spisa koji nam mogu pomoći očuvati svetu čistoću, krepost koju stječemo cijelog života.

Sv. Josemaria  piše ovako: ‘Kad se budeš čvrsto odlučio da ćeš živjeti čisto, za tebe čistoća neće biti teret, bit će pobjednički vijenac.’

Želimo moliti Isusa da i mi budemo odlučni živjeti u čistoći; to je uistinu jako važna krepost.

Poslušajmo ovaj poznati tekst Staroga zavjeta:

Tobija ustade s postelje i reče: ‘Ustaj, sestro, molimo se da nam se Bog smiluje.’

Onda se Tobija poče moliti:

‘Blagoslovljen da si, Bože naših otaca,

blagoslovljeno sveto i slavno ime tvoje u sve vijeke!

Blagoslivljala te nebesa

i sva tvoja stvorenja u sve vijeke!

Ti si stvorio Adama

i dao mu pomoćnicu Evu:

od njih je proizašao ljudski rod.

Ti si rekao: ‘Nije dobro da čovjek bude sam;

načinimo mu pomoćnicu sličnu njemu.’

Gospode, ne uzimam zbog pohote ovu svoju sestru

nego iz prave ljubavi. Smiluj mi se

i učini da s njom doživim starost.”

I zajedno rekoše: “Amen, amen.” I zaspaše oboje te noći.

Kako lijepo sažima Tobija što je sveta čistoća. Katekizam govori kako je ljubav temeljni i urođeni poziv svakog ljudskog bića. Iz ljubavi, ne iz pohote. Gospodine, pomozi mi da živim svetu čistoću, pomozi mi da steknem ovu krepost znajući da neću nikada moći reći u životu da sam je stekao, jer to je krepost koja je uvijek u tijeku. To je proces. Sveta čistoća nije jedan čin, već proces. Trebamo rasti, trebamo se boriti.

Ljubav zahtijeva sposobnost za darivati sebe. Ja ne mogu dati ono što nemam. Samo ću moći dati ukoliko budem posjedovao sebe, ukoliko budem gospodar samoga sebe. 

Ima možda razdoblja u životu kada je teže živjeti svetu čistoću, ima razdoblja kada i nije tako teško. Možda i nije težina ono što je bitno, već krepost. A ona uvijek zahtijeva jakost, snagu. Trebamo moliti Boga za snagu da uspijemo živjeti svetu čistoću; to znači uskladiti, integrirati spolnosti u osobi, kako kaže Katekizam: ‘Čistoća izražava ostvarenu integraciju spolnosti u osobi i time nutarnje čovjekovo jedinstvo u njegovu tjelesnom i duhovnom biću. Krepost čistoće sadrži, dakle, cjelovitost osobe i potpunost dara.’ Čovjek je stvoren za ljubiti, ali ljubav je dar. To znači, ljubav zahtijeva tu sposobnost za darivati sebe. Ja ne mogu dati ono što nemam. Samo ću moći dati ukoliko budem posjedovao sebe, ukoliko budem gospodar samoga sebe. Čistoća je potrebna za ljubiti, bez čistoće nije moguće ljubiti. I zbog toga Crkva toliko zahtijeva da se živi sveta čistoća i kada govori o braku uvijek kaže da trebamo živjeti bredbračnu čistoću.

Oženjene osobe pozvane su da žive bračnu čistoću. Ostale žive čistoću u uzdržljivosti.

Katekizam također govori: ‘Tri su oblika kreposti čistoće. Jedna je bračna, druga udovička i treća djevičanska. Ne hvalimo jednu od njih isključujući druge.’ U tome je nauk Crkve bogat. Dakle, može se živjeti ova krepost na puno načina i u skladu sa staležom svake osobe. Ali svaka se osoba treba truditi u potpunosti živjeti svetu čistoću. Čistoća mora razlikovati osobe u njihovim različitim životnim stanjima. Jedne u djevičanstvu i posvećenom celibatu, što je izvrstan način da se čovjek nepodijeljena srca lakše preda jedino Bogu. Druge na način kako to za sve određuje moralni zakon, već prema tome jesu li u braku ili nisu. To je također zahtjevno i zanimljivo. Oženjene osobe pozvane su da žive bračnu čistoću. Ostale žive čistoću u uzdržljivosti. Molimo Gospodina da slušamo nauk Crkve i da budemo spremni tako živjeti. Katekizam još govori: ‘Zaručnici su pozvani da žive čistoću u uzdržljivosti. U toj će kušnji otkriti uzajamno poštivanje. Vježbat će se u vjernosti i u nadi da će primiti jedno drugo kao dar Božji. Odložit će za bračno vrijeme očitovanje nježnosti vlastito supružničkoj ljubavi. Uzajamno će se pomagati da rastu u čistoći.’

‘Da obrani svoju čistoću sv. Franjo Asiški zavalio se u snijeg., sv. Benedikt se bacio u trnje, sv. Bernard je zaronio u zamrznuti ribnjak. Što si ti učinio?’

Kako je važno da budemo spremni govoriti ono što je sv. Ivan Zlatousti rekao mladim muževima da govore svojim suprugama: ‘Uzeo sam te u svoje ruke i volim te. Volim te više od svoga života. Jer sadašnji život nije ništa, i moj najgorljiviji san jest provesti ovaj život s tobom, tako da budemo sigurni da nećemo biti odijeljeni u onome koji nam je namijenjen. Stavljam ljubav prema tebi iznad svega i ništa mi ne bi bilo bolnije nego kad ne bih uvijek mislio kao ti.’ Da bi muž mogao to govoriti treba živjeti svetu čistoću. Ovo je čistoća u braku, ali ovo je čistoća i u životu. Molimo Gospodina da nam pomogne i on će nas blagosloviti i uvijek biti uz nas. Svetu čistoću Bog daje kada se za nju ponizno molimo. Ali nije dovoljno samo moliti. Trebamo uistinu upotrijebiti puno sredstava.

I Crkva je tu kao bolnica koja je uvijek otvorena, 24 sata, možemo uvijek tražiti pomoć svete pričesti, možemo dolaziti na ispovijed uvijek kada je potrebno, možemo računati na sakramente, možemo se pomoliti, možemo dolaziti na klanjanje.

‘Da obrani svoju čistoću sv. Franjo Asiški zavalio se u snijeg., sv. Benedikt se bacio u trnje, sv. Bernard je zaronio u zamrznuti ribnjak. Što si ti učinio?’ Ova rečenica iz ‘Puta’ je uistinu zahtjevna jer sv. Franjo Asiški, sv. Benedikt i sv. Bernard su veliki sveci, ali i oni su se borili živjeti svetu čistoću. Sveci nisu bili nakazna bića, nisu bili slučajevi da ih proučava kakav moderni liječnik; bili su normalni, od tijela kao što je tvoje, i pobijedili su.

Kada molimo pred Presvetim i razmišljamo o čistoći mislim da je jako važno da naše razmišljanje bude optimistično. Prije par dana sam dobio jedan papirić na kojemu piše ovako: ‘Pesimist – čaša poluprazna, optimist – čaša polupuna, pslamist – čaša se moja prelijeva.’ Budimo i mi psalmisti kada govorimo o čistoći. Možemo pobijediti, i ne samo da možemo nego ćemo pobijediti, jer to hoćemo i Gospodin to hoće za nas; i Gospodin će nam pomoć,i i Presveta Djevica Marija će nas čuvati, i sveti Josip će nas pratiti.

O kad bi znao koliko vrijediš! Sv. Pavao ti to kaže riječima: ‘Skupo si kupljen!’ ‘Pretio magno!’ I zatim ti veli: ‘Slavi Boga i nosi Ga u svojemu tijelu!’

I Crkva je tu kao bolnica koja je uvijek otvorena, 24 sata, možemo uvijek tražiti pomoć svete pričesti, možemo dolaziti na ispovijed uvijek kada je potrebno, možemo računati na sakramente, možemo se pomoliti, možemo dolaziti na klanjanje. Molitva smiruje; toliko puta je sveta čistoća povezana s mirom. Kada sam miran i radostan puno je lakše sačuvati čistoću. Kada počinjem biti žalostan, nervozan, nemiran, onda počinui dolaziti napasti u tom području. Gospodine, daj da budem uvijek radostan, daj da čuvaj svoj unutarnji mir, daj da imam povjerenja u Tebe. Jer puno puta poteškoće dolaze kad se mi odijelimo od Gospodina, kada naše povjerenje prema Bogu nije savršeno i onda nastaje kriza. Gospodine, želim živjeti svetu čistoću. O kad bi znao koliko vrijediš! Sv. Pavao ti to kaže riječima: ‘Skupo si kupljen!’ ‘Pretio magno!’ I zatim ti veli: ‘Slavi Boga i nosi Ga u svojemu tijelu!’ Gospodine, pomozi mi, želim te nositi, u tijelu, u srcu i u duši i želim čuvati ovu krepost jer želim biti vjeran svom kršćanskom pozivu.

Kaže sv. Josemaria: ‘Trebamo gasiti prve iskre strasti. Nemojmo dopuštati dijalog s napastima.’

Neki liječnik koji se trudio živjeti u skladu s vjerom pisao je sv. Josemariji: ‘Svi znamo iz iskustva da možemo biti čisti. Ova ideja je jako bitna, mogu biti čist. Ni Bog ni Crkva ne bi zapovijedali nemoguće. Ne, nemoguće je biti čist u našem društvu, u našem vremenu, s našim situacijama… Krivo, možemo biti čisti!’ Ništa danas nije teže nego ono što je bilo u Korintu ili u Rimu prvim vjernicima ili prvim kršćanima. I oni su živjeli čistoću u tim suprotnim ambijentima.

Svi znamo iz iskustva da možemo biti čisti ako živimo budno polazeći na sakramente i gaseći prve iskre strasti, ne dopuštajući da se vatra rasplamsa. Mudar savjet je živjeti budno. ‘Budni budite i bdijete, da ne padnete u napast.’ Zatim sakramentalni život, redovita ispovijed i, ako možemo, sv. Josemaria je to savjetovao, ići na ispovijed prije, ne poslije. Ispovijed postoji za dobiti oproštenje od grijeha, ali postoji također za ojačati našu dušu, za borbu protiv grijeha. Ako osjećam da slabim, da mi je malo teže, brzo na ispovijed. Ako osjećam da slabim i da to ne ide tako dobro, brzo duhovne pričesti koje nam daju milost svete pričesti.

‘Nemoj biti kukavica i praviti se hrabrim, bježi!’ Bježi od ambijenta, bježi od situacije, bježi od svega što može biti za tebe prilika za grijeh.

Kaže također sv. Josemaria: ‘Trebamo gasiti prve iskre strasti. Nemojmo dopuštati dijalog s napastima. Trebamo bježati.’ I nastavlja: ‘Nemoj biti kukavica i praviti se hrabrim, bježi!’ Bježi od ambijenta, bježi od situacije, bježi od društva, bježi od kina, bježi od svega što može biti za tebe prilika za grijeh. Ne kažem da ne smijemo ići u kino, smijemo, ali ako vidimo da smo u kinu promašili film, idemo van, idemo na sladoled. Bit će bolje za našu dušu, nadam se i za želudac!

I upravo su među čistima najpotpuniji ljudi u svakome pogledu, a među razbludnima prevladavaju lažljivci, sebičnjaci, varalice i okrutnici, a to su sve oznake slabe muškosti. Zanimljivo je i ovo: kada se borimo sačuvati svetu čistoću, to pomaže da budemo bolji ljudi. Uistinu taj trud da čuvamo svetu čistoću pomaže da budemo strpljivi, ljubazni prema drugima, da budemo poput Oca. O tome je papa Franjo puno pričao u Godini milosrđa i stalno ponavlja: ‘Mi trebamo biti milosrdni poput Oca.’ Čistoća olakšava taj put da budemo dobri prema drugima, da imamo razumijevanja, strpljenja, da se znamo kontrolirati, da znamo kontrolirati svoju narav i svoj karakter, jer čistoća zahtijeva borbu, a ta borba olakšava nam i u drugim područjima duhovnog života. Potpuna čistoća cijeloga života učinila je Ivana jakim pod križem. Ostali apostoli bježe s Golgote. On s majkom Kristovom ostaje. Ne zaboravi da čistoća učvršćuje, snaži karakter, i zbog toga nam je potrebna.

Navikni se reći ‘ne’, kaže sv. Josemaria.

Uvjeren sam da je moguće živjeti u čistoći, ali krepost čistoće djelo je duga nastojanja. Nikad ne možemo reći da smo ja stekli jednom za svagda. Ona pretpostavlja uvijek novu obavezu u svim razdobljima života. Čistoća poznaje zakone rasta koji prolazi kroz stupnjeve obilježene nesavršenošću i vrlo često grijehom.No Bog sve okrene na dobro, i grijehe, kaže sv. Augustin. Mnogo puta iskustvo grijeha pomaže da osoba bude poniznija i da ima više razumijevanja prema drugima te da ne gleda odozgor.

Krepostan i čist čovjek izgrađuje se iz dana u dan brojnim slobodnim opredjeljenima. Navikni se reći ‘ne’, kaže sv. Josemaria. Toliko puta trebamo znati reći ‘ne’ napastima, kušnjama i taj ‘ne’ koji trebamo ponavljati nekoliko puta omogućuje da kažemo ‘da’ ljubavi i zbog toga krepost čistoće nije negativna, već pozitivna. Krepost čistoće nas oslobađa.

Kako je lijepo kad je čovjek sposoban biti vjeran. Teško je kada čovjek kaže: ‘Ja ne mogu biti vjeran. Ja ne mogu hodati u čistoći.’ Zbog toga su neki mladići izgubili priliku života, a mogli su imati najbolju djevojku i jednu jako lijepu obitelj, no izgubili su jer ne mogu hodati u čistoći. Šteta. Tužna stvar. Zato je važno da molimo: ‘Gospodine, pomozi mi da živim u čistoći i da budem vjeran obećanjima svoga krštenja, jer tko prima krštenje obvezuje se čuvati svetu čistoću. Čistoća ne pada s neba, to je krepost kao i druge na koju smo se obvezali krštenjem, pričešću, krizmom. Zato je važno moliti Gospodina za pomoć, moliti Ga da i mi možemo surađivati da i društvo bude ambijent koji olakšava živjeti čistoću u školama, na sveučilištu, na zabavama, na ulici…

‘Majko lijepe ljubavi, moli za nas, pomozi djeci svojoj!’

Čistoća je moralna krepost, no ona je i Božji dar, milost, plod Duha. Sv. Augustin kaže: ‘Ako je milost, treba samo biti primljena.’ Ako je dar, onda ga primam. Stari zavjet, pak, kaže: Kako sam zaključio da ne mogu biti čist samo sa svojim snagama, obratio sam se Bogu i tražio Božju pomoć. I Bog mi je pomogao i Bog će mi pomoći. I bitno je uvijek ponovno početi, nikad ne posustati, kao i u svim drugim krepostima, uvijek se boriti. Onomu koji je vodom krštenja nanovo rođen Duh Sveti daje da nasljeduje Kristovu čistoću. Čistoća se očituje naročito u prijateljstvu prema bližnjemu, kad se gaji između osoba istog ili različitog spola predstavlja veliko dobro za sve. Ona vodi duhovnom zajedništvu.

Mons. Ramos na kraju razmatraja podsjeća kako je lijepo moliti svaki dan, osobito uvečer kako nas uči tradicija, tri Zdravomarije za čistoću duše, srca i tijela. Ljudi koju su navikli tako moliti znaju reći: ‘Otkada molim tri Zdravomarije lakše mi ide, bolje mi je.’ Podsjeća također na molitvu krunice, post i druga uzdržavanja koja također uvelike pomažu u očuvanju čistoće te podsjeća na jednostavnu molitvu sv. Josemarie Escriva: ‘Majko lijepe ljubavi, moli za nas, pomozi djeci svojoj!’

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja