"Bio je to trenutak koji nikada neću zaboraviti. Nekoliko prijatelja i ja pratili smo misijsku sliku Naše Gospe od Guadalupe do djetetova bolničkog kreveta. Dijagnosticiran mu je rak, a zbog tumora su mu izbočene oči. Suze su lile dok je slika Blažene Majke u prirodnoj veličini nježno dodirivana njegovu glavu. Zamolili smo Marijin zagovor za njegovo ozdravljenje, zatim otišli u kapelicu i izmolili Krunicu Božjeg milosrđa. Ono što se činilo kao beznadna situacija ubrzo je zamijenjeno zahvalnošću i radošću. Beba je ozdravila i sada je zdrav mladić."

Isus pokazuje veličinu svoje velikodušnosti prema nama dajući nam se u euharistiji u najbolnijem trenutku svoga života: „I ja sam vam predao da je Gospodin Isus, one noći kad je predan, uzeo kruh, i nakon što je zahvalio, razlomio ga i rekao: “Ovo je tijelo moje koje je za vas... Ova čaša je novi savez u mojoj krvi” (Vidi 1 Kor 11,23-26). Ništa Ga ne može spriječiti da bude velikodušan prema nama, da nam se da, čak ni njegova nadolazeća patnja i smrt.

Duhovnost Krvi Kristove sastoji se od sedam temeljnih stupova, a jedan od njih, četvrti stupanj jest "Ljubiti Krv Kristovu". Kako Krv Kristovu možemo ljubiti otkriti možete u nastavku.

Karizmatik i župnik iz Kašine vlč. Dražen Radigović u svom kratkom razmišljanju podsjetio je na važnost prihvaćanja samog sebe, prije svega zato što jedino sami od sebe ne možemo pobjeći. Osim toga, bit će svakako životnih situacija u kojima ćemo se jedino sami na sebe moći osloniti. "Svi znamo kolika je agonija raditi iz dana u dan sa nekim s kim se ne slažemo, ali tu osobu ne vodimo doma navečer. Dok od sebe nikad nemamo ni minutu odmora, ni sekundu zato je vrlo važno da imamo mir sa sobom", piše vlč. Dražen Radigović.

Postoji jedna izreka, za koju smo vjerojatno svi čuli: „Kako siješ, tako ćeš i žeti.“ I ova poslovica, kao i mnoge druge, ima element istine u sebi. Ne možeš činiti zlo, a nadati se dobru.

S obnovom rimskog liturgijskog kalendara nakon Drugog Vatikanskog Koncila blagdan Krvi Kristove je spojen s blagdanom Tijela Kristova te se u četvrtak nakon Presvetog Trojstva slavi svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, dok je slavljenje svetkovine Krvi Kristove 1. srpnja ostavljeno svim ustanovama i crkvama koje u nazivu imaju Krv Kristovu. U razgovoru za Hrvatski katolički radio brat Karlo Petrović iz Družbe misionara Krvi Kristove u petak, 1. srpnja, pojasnio je kako je došlo do ustanovljenja svetkovine Krvi Kristove.

Miguel Serra (1713.-1784.) rođen je na španjolskoj obali na otoku Mallorca, a kršten na dan njegova rođenja 1713. jer njegova dva starija brata i sestre nisu preživjeli djetinjstvo. Kad mu je bilo 15 godina, Miguel je odlučio započeti svećenički studij i htio je postati franjevac. Isprva ga nisu prihvatili zbog godina i boležljivosti, no drugi je pokušaj bio uspješan i krenuo je u zvanje koje će trajati više od pola stoljeća. 

Kad nas Bog pozove na određenu zadaću, On također nešto čini nama i u nama. Bog nas ne poziva da ga slijedimo kao da smo beživotno kamenje, nesposobno za bilo kakvu unutarnju promjenu ili rast.

Vjenčanje nije da bi se povinuo nekom pravilu, napravio zabavu ili nešto slično. Ne, vjenčate se jer želite izgraditi svoj brak na Kristovoj ljubavi, koja je čvrsta kao stijena.

Vjerovati Bogu kada rješava naše probleme je prilično lako. Ali možemo naučiti vjerovati u Njega kada se čini da je sve izgubljeno. Upravo tada možemo reći „U tvojim sam rukama. Radi sa mnom što želiš jer znam da me ljubiš.”