"Svako jutro kaži sebi: Ništa nije nemoguće. Jesi li naučio vjerovati u bolje sutra? Jesi li jučer doživio da se nisu ispunile sve one tvoje zloglasne sumnje koje te prate iz dana u dan?"

"Svemir ne bi funkcionirao da nije logičan". No, kao što ove slike pokazuju, svemir nije samo logičan, već je i lijep. Ovo je Božja kreacija koja nam se otkriva i u njoj možemo vidjeti i Njegovu zadivljujuću moć i Njegovu ljubav prema ljepoti", rekao je Guy Consolmagno, direktor Vatikanske zvjezdarnice.

Članica Školskih sestara franjevaka Krista Kralja splitske Provincije Presvetog Srca Isusova s. Aleksija Sardelić proslavila je u ponedjeljak 18. srpnja stoti rođendan.

Kakav bi bio život, kakav bi bio naš svijet kada bismo svi eliminirali "ali, prvo..." iz našeg odgovora na Božji poziv?

Ocean milosrđa. Nadam se da ste upoznati s krunicom Božjeg milosrđa. Lijepa je to molitva Crkve, poznata tek nepunih sto godina, ali vrlo moćna. Početna molitva za tu krunicu podsjeća nas da u čemu god da se nalazimo u dubinama, bez obzira na blato, kakva god divljina, kakvo god duboko more bilo, to je samo dječji bazen u usporedbi s dubinama Božje ljubavi.

Kako je svemir postao shvatljiv za čovjeka? Malo je vjerojatno da se to moglo dogoditi bez trećeg faktora koji ih je međusobno uskladio. Kao da je netko sam izmislio jezik i onda došao do knjige napisane baš na tom jeziku. Ova podudarnost nije mogla biti rezultat slučajnosti.

U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju u travnju ove godine mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup, govorio je o pandemiji, međugorskom fenomenu, stanju u Ukrajini, ali i o pričešćivanju na ruku. "Pričešćivanje na ruku jedna je od najstarijih tradicija", poručio je između ostaloga mons. Vukšić.

Samo nas Isus može istinski ozdraviti. Doista, samo je On Iscjelitelj Ranjenih.

Franjevac konventualac fra Franjo Čolakovac proslavio je mladu misu u nedjelju 17. srpnja u župi sv. Franje Asiškog u Gradištu. Na misi je propovijedao fra Željko Klarić, OFMConv, koji je istaknuo kako se od svećenika traži da bude stalno zdravoga i okretnog u svemu.

U današnjem prvom čitanju imamo priču o patrijarhu, Abrahamu, koji nudi srdačno gostoprimstvo trojici tajanstvenih posjetitelja. Ova je priča bila dobro poznata Židovima i vrlo je vjerojatno pomogla formiranju tradicije gostoprimstva među njima sve do Isusovih dana, kao što vidimo odraženo u Poslanici Hebrejima: “Ne zanemarite gostoprimstvo prema strancima, jer time neki su nesvjesno ugostili anđele” (Heb 13,2). Je li Abrahamov odgovor na njegove posjetitelje bio išta drugačiji od Martinog?