Mjesec srpanj posvećen je Predragocjenoj Krvi Kristovoj. Preporučamo molitvu krunice Krvi Kristovoj koja slavi predragocjenu i presvetu Krv Kristovu.

Sveti Ivan Pavao II. ukazao je da je bl. Pier Giorgio Frassati bio "čovjek našeg stoljeća" zbog dubine svoje ljubavi i milosrđa prema drugima. Blaženi Pier Giorgio Frassati, preminuo je 4. srpnja 1925. od Poliomyelitisa, bolesti koja inače najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina. Blaženim ga je 20. svibnja 1990. proglasio papa Ivan Pavao II.

Zahvaljujem Bogu za bolest. Bog me strpljivo čekao i, poput najboljeg Oca, prihvatio moju ispruženu ruku koja je tražila pomoć. Ispunio me mirom i radošću. Molim vas, ne čekajte dugo kao ja. Otvorite već danas svoja srca Kristu i on će učiniti čudo. Jer samo u njemu naći ćete radost i sreću.

Sveti Toma Akvinski iznosi ovu vrlo važnu tvrdnju: svaka osoba traži sreću. Ovo može izgledati kao izjava zdravog razuma. Međutim, onda se moramo zapitati: Zašto toliko ljudi, danas više nego ikada prije, imaju smrknuta lica, ogovaraju, kritiziraju i osuđuju, trpe očaj i tugu? Traže li mnogi sreću na pogrešnim mjestima?

"Crkva koja nastavlja Kristova djelo, koja mu služi te čuva Kristove svetinje, na zemlji udjeljuje svojim vjernima potpuni oprost za vremenite kazne. Crkva ovime želi pomoći svima nama te nas potaknuti na djela pobožnosti i milosrđa; potaknuti nas na zahvalnost Bogu", rekao je fra Renato Galić, župni vikar u Međugorju.

Blaženi Pier Giorgio Frassati, preminuo je 4. srpnja 1925. od Poliomyelitisa, bolesti koja inače najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina. Na njegovoj pogrebnoj povorci, koja je prolazila kroz središte grada, pojavilo se nekoliko tisuća ljudi kako bi mu iskazali svoje poštovanje. Nedugo nakon blaženikove smrti, siromasi grada Torina koji su dolazili u kontakt s Pier Giorgiom, potpisali su peticiju u kojoj traže od nadbiskupa Torina da započne proces kanonizacije. Proces je započeo 1932., a blaženim ga je 20. svibnja 1990. proglasio papa Ivan Pavao II.

"U društvu bez očeva, bez moralnoga autoriteta, mladi se odgajaju i ponašaju na način horde, na način džungle u kojoj vlada zakon jačega. Slabiji, posebno žene i djeca, postaju plijen koji treba zgrabiti. To je razlog zašto je toliko nasilja, koje uključuje silovanja i ubojstva, među mladim Europljanima pa čak i zašto se neki od njih prijavljuju za ratovanje u tuđim zemljama. Suvremeno postpatrijarhalno društvo predstavlja se u biti kao pretpatrijarhalno, kao društvo u kojem više ne vrijede društvene norme, osim zakona sile", piše don Mladen Parlov, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Na Facebook stranici izdavačke kuće "Kyrios" objavljen je kratki video vlč. Mikea Schmitza koji govori o spremnosti na borbu za Crkvu i u Crkvi. U nastavku prenosimo njegovo promišljanje.

Fakulteti, sudovi, radna mjesta, sve su to mjesta na kojima postoji dress code i svaka osoba će to poštivati, ali kada je u pitanju crkva i Sveta Misa tada se mnogi krenu buniti, napeti su i samo čekaju kada će moći nešto prigovoriti. Biste li prigovorili svome šefu ili zaštitaru na sudu? Ne! Zašto onda prigovarate kod pravila odijevanja u crkvenim prostorijama?

Bez Isusa nema slavlja! Ima zabave, ali slavlja nema! Zabava nas privremeno pokušava zaokupirati da zaboravimo na unutarnju prazninu koju nosimo u sebi i uvijek nas potiče da bježimo od naše realnosti, dok slavlje ono nas ne zaokupira već nam pomaže da u to uključimo i svoju realnost bila ona teška ili lijepa, a potom nas kasnije motivira da se lakše susretnemo sa problemima.