„Bog poziva, čuva pozvane i ne napušta ih nikada“, poručuje nam mlada djevojka u anonimnom svjedočanstvu redovničkog poziva za Hrvatski katolički radio, a kojeg su nam ustupile sestre iz Družbe sestara Presvetog Srca Isusova.

„Možda ste imali drugačije planove. Možda su vaši prijatelji otišli drugim putem. Možda vam je ponekad teško. No, ako vas je Bog ovdje posadio, onda želi da upravo ovdje puštate korijenje koje će izdržati vjetrove budućnosti“, poručio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša sjemeništarcima Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu tijekom svete mise zornice.

Donosimo promišljanje don Antuna Nižetića o „tri adventa“.

Na Prvu nedjelju došašća donosimo propovijed vlč. Nikole Kaurina iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Upalite svijeće na adventskom vijencu uz obiteljsku molitvu i razmatranje. Molitve za svaku nedjelju došašća prenosimo u nastavku.

Otac Ignacio Amorós nudi pet jasnih znakova koji pomažu razlučiti gradi li se hodanje na zreloj ljubavi - ljubavi koja oboje vodi bliže Kristu.

„Molimo se da kršćani koji žive u područjima rata ili sukoba, naročito na Bliskom istoku, mogu biti sjeme mira, pomirenja i nade“, molitvena je nakana pape Lava XIV. za prosinac.

„Kada šutimo pred Bogom, dopuštamo da On bude Bog, a mi postanemo oni koji primaju, što Kazekizam naziva stavom poniznosti i predanja u molitvi“, riječi su vlč. Marija Večerića, jednog od petorice svećenika koji utorkom od 20 sati u emisiji „Tebe tražim“ Hrvatskog katoličkog radija promišljaju o čovjekovoj potrazi za Bogom.

Sv. Krševan je bio rimski vitez, plemić i službenik Rimskog carstva iz 3. stoljeća. Pred njim su bili karijera, moć i sigurnost. „Mogao je to birati. Ono što su nudili njegovom položaju, mnogi bi i danas prihvatili kao ostvarenje svojih najvećih ambicija. No, pred njegovim srcem stajala je druga riznica, koja traži dar osobne vjernosti Kristu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić na blagdan sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra.

„Europsko tlo zauzeli su poganski idoli. Riječ je o modernoj raspršenoj religioznosti, koju potiču mitovi, spiritualizam i okultizam. Šire se moderne sekte koje zemaljske, privremene, vrijednosti, pretvaraju u nadnaravne i apsolutne. Mnoge europske zemlje financijski i politički podržavaju protukršćanske osjećaje, s prividnim pokrićem filozofske i kulturne aktivnosti“, upozorio je koparski biskup.