Što bi Toma Akvinski mislio o umjetnoj inteligenciji i što jedan veliki„ jezični model“ misli o ovom svecu? Prema jednom njemačkom teologu – sv. Toma Akvinski može pridonijeti suvremenim raspravama o rizicima umjetne inteligencije i njezinoj ulozi u društvu.

Dom molitve Slavonski Brod organizira 12. po redu „VATRA“ seminar „Snaga molitve“ koji će se održati se od 13. do 15. ožujka u sportskoj dvorani „Vijuš“.

Sigurno ste više puta čuli stihove pjesme sv. Tome Akvinskog „Klanjam ti se smjerno“ te se zapitali koja je poveznica pelikana s Kristom. U tekstu otkrijte povezanost simbola pelikana, presvete Euharistije i Tijelova.

„Bolna stvar boli još više ako je zatomljujemo, zato što je duša usmjerenija na nju: dok, s druge strane, ako izbacimo bol, usmjerenost duše se raspršuje kao da je riječ o izvanjskoj stvari, tako da se unutarnja tuga ublažuje“, napisao je sv. Toma Akvinski.

„Grijeh nikada ne može biti opravdanje za grijeh i nepravda učinjena tebi ne može biti motiv da ti drugomu činiš isto. Takav vrtlog grijeha onda nikada neće prestati“, poručuje fra Marin Karačić.

Korizma je savršeno vrijeme da pogledaš što se u tebi rađa kad se spomenu disciplina, urednost, ljubav prema sebi i drugima, izazov, spremnost na žrtvu, ljepota u težini… Zove li te Bog na nešto od toga? Skac Palma je otvorila prijave za korizmene duhovne programe:

Sv. Angela Merici (1474. – 1540.) jedna je od najvećih ženskih figura svoga vremena u Italiji. Godine 1533. u Bresci je ustanovila družbu sv. Uršule – uršulinke. To je doista bio odvažan pokušaj da se redovnice uključe u svijet i da iziđu iz klauzure.

„Čovjek koji sebe voli neće imati potrebu živjeti izvan sebe, s očima stalno usmjerenim na druge“, piše brat Jakov od Križa Milić na temu zavisti.

Na Treću nedjelju kroz godinu, koju slavimo i kao Nedjelju Božje riječi, iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo homiliju vlč. Stjepan Matezovića. „Budimo vjernici odana i predana srca Bogu, učenici i učenice koje će širiti ono božansko, snagu radosne Riječi Božje u ovome svijetu“, rekao je.

Ako smo u stanju milosti (bez teškog grijeha) i prisustvujemo svetoj misi smijemo primiti svetu pričest. Kako to ne bi bio samo običaj, nego susret s Gospodinom u ljubavi, ugledajmo se na uzore svetaca. Prije svake svete mise sv. Franjo Saleški je odvojio vrijeme za pripravu srca, a nakon svake primljene pričesti žarko je zahvaljivao Bogu.