Ključno osoblje Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u ponedjeljak, 21. listopada, provelo je hodnju u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit poznatim planinarskim putem, Premužićevom stazom ukupne dužine 15 kilometara.
Jedan od najvećih hrvatskih i europskih košarkaša, Dražen Petrović – rođen je na današnji dan 1964. Na zgradi šibenske gradske uprave postavljen je dres Dražena Petrovića dimenzija 5 x 7 metara, a dizajnirala ga je i sašila Karmen Herceg povodom njegovog 55. rođendana.
"Što nam je činiti pred orkestriranom navalom na fra Bernardina Sokola? Pisac ovog osvrta svjestan je da istina, prava, duboka, čista istina, ima dugi, često naporan put. Zacijelo će dobronamjernima značiti gornja zapažanja, procjene i ocjene, i iznad svega činjenice, ali hoće li ’druga strana’ imati volje – baš volje, jer činjenice moraju biti objektivne, svima dostupne – da u slobodi, bez ideoloških i svjetonazorskih stanja duha mogu trijezno i mirno istraživati i trijezno donositi zaključke. Nama u hrvatskom društvu teško ide pomirba, kakvu je istinski želio prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman. Pri tome, dakako, pomirbe nema bez istine, bez priznanja, bez žaljenja i pokajanja. Ali drugog puta nema!" stoji u osvrtu na starije i novije napade na fra Sokola Bernardina koji potpisuje dr. sc. fra Bernardin Škunca u suradnji sa članovima Stalnog odbora za život i djelo fra Bernardina Sokola: prof. dr. Mihovilom Biočićem, dr. fra Stipom Nosićem, dr. Vitom Balićem te Milivojem Bratinčevićem. Hrvatska katolička mreža donosi osvrt u cijelosti.
Projekt "Mali svjetionik za velike ljude" predstavljen je u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija, u kojoj su 21. listopada sudjelovali inicijator nagrade "Mali svjetionik", Kristijan Cinotti iz tvrtke Mazars Cinotti, vlasnik tvrtke Tim kabel Ivan Topčić i dobitnik nagrade "Mali svjetionik" za 2018. Mate Orlović, ujedno i voditelj interventnih i posebnih poslova Securitas Hrvatska. Emisiju je uredila i vodila Tanja Maleš.
Misijska nedjelja, dan molitve i promicanja misija, proslavila se predzadnju nedjelju listopada, Izvanrednog misijskog mjeseca, diljem Hrvatske. Pogledajte kako su vjernici pridonijeli plemenitom, misijskom poslanju Crkve.
"Osobe s invaliditetom u crkvenim dokumentima" bila je tema izlaganja povjerenika Varaždinske biskupije za pastoral osoba s invaliditetom vlč. Leonarda Šardija na Katehetskoj školi za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja. "Učenici s višestrukim teškoćama u obitelji, školi i Crkvi" bili su glavna tema Škole otvorene 18. listopada u Zagrebu.
Prema ideji remetskog župnika o. Antonija Marija Čirka, stripovi se redovito objavljuju na mrežnim stranicama "Župa Remete". Svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice. Na ulaznim vratima svetišta stoji uklesano u kamenu: Zdanje ovo podigla je Marijanska pobožnost.
Pod geslom “Pošalji radnike u žetvu svoju“ u Krašiću, rodnoj župi hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, održan je u subotu sedmi susret hrvatskih i slovenskih katolika. Krašić je izabran kao mjesto susreta u znak zahvalnosti što je bl. Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 535 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.
Držao je duhovna predavanja o etici rada, temeljene na nauku Crkve. U njegovim propovijedima nije bilo politike, premda je govorio o istini i pravdi. Stotine ljudi koji su ga slušali svjedoče da su se obratili tj. odlučili promijeniti život upravo zahvaljujući njemu. Deseci su se odlučili krstiti. Voljeli su ga obični radnici, medicinsko osoblje ali i studenti. Zato su njegove mise, kao i korizmene i adventske obnove koje je vodio, postale vrlo posjećene.
Sedmi susret hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika održava se danas, u subotu, 19. listopada, u Krašiću pod geslom "Pošaljite radnike u žetvu svoju!". Razlog Susreta u Krašiću je, prema riječima člana Organizacijskog odbora Susreta, celjskog biskupa u miru mons. Stanislava Lipovšeka zahvala Crkve u Sloveniji bl. Alojziju Stepincu što je tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 534 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.