U noći 16. na 17. rujna 1991. godine agresorske snage su granatirale vinkovačku gradsku knjižnicu. U plamenu je uništen kompletan fond Knjižnice s njenim najvrednijim dijelom, Zavičajnom zbirkom koja je sadržavala: obrađene rukopise Josipa Kozarca, Vladimira Kovačića i Joze Ivakić, orginalne fotografije i uvećane portrete, pisma i razglednice, orginalne zapisnike s Osnivačke skupštine 1875. i sve zapisnike do 1991. s izvješćima o fondu knjiga, predmete naših književnika (pisaći stol Josipa Kozarca s priborom za pisanje i tintarnicom, pepeljaru, vazicu, stolicu) dio biblioteke Joze Ivakića i cjelokupnu dokumentaciju Knjižnice. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci jedina je knjižnica koja je totalno uništena u Domovinskom ratu.

Na današnji dan 1993. godine Srbi žestoko odgovaraju na uspjehe Hrvatske vojske u Medačkom džepu.

Stradanje ročnika Jugoslavenske narodne armije u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije teška je i bolna priča o kojoj se uglavnom šuti. Mnogi od njih bili su, pod prijetnjom smrću, prisiljeni sudjelovati u ratu kojeg nisu htjeli ili su se u njemu našli na krivoj strani. Dio njih nikada se nije vratio kući, među njima bio je mladi Musliman Mevludin Kulić.

Na današnji dan 1990. godine pedeset djelatnika Stanice javne sigurnosti Knin uputilo je otvoreno pismo saveznom sekretaru unutrašnjih poslova Petru Gračaninu. Tih 50 milicajaca izjavilo je da ne žele prihvatiti nova obilježja na uniformama, koja ih asociraju na NDH. U pismu je navedeno i da kninski policajci na ovaj način žele srpskom stanovništvu na kninskom području pokazati „da nismo izdajice svoga roda, da ostajemo njihova narodna milicija”.

2. srpnja 1991. na sjednici Predsjedništva SFRJ izbijaju žestoka suprotstavljanja između predsjednika tog Predsjedništva Stjepana Mesića i srbijansko-crnogorskoga bloka u tom Predsjedništvu. Mesić, podržan od još dvojice članova Predsjedništva, iz BiH i Makedonije, inzistirao je da se JNA odmah povuče u vojarne i da se promatračka misija Europske Zajednice maksimalno angažira, ali četvorica iz srbijansko-crnogorskoga bloka zahtijevali su da JNA pojača svoju ulogu na terenu, a po pitanju promatračke misije Europske zajednice bili su protiv bilo kakva miješanja u rješavanje krize u Hrvatskoj naglašavajući kako ju može Jugoslavija razriješiti i samostalno.

Selo Brođani na desnoj obali Kupe, 13 kilometara nizvodno od Karlovca, našlo se 1991. godine u ratnom vihoru. Iako su u selu većina bili Hrvati, ono se nalazilo u nepovoljnom položaju. U neposrednoj blizini bila je velika vojarna Jugoslavenske narodne armije u Kamenskom, a pobunjeni Srbi prijetili su iz susjednih sela - Popović Brda i Gornje Trebinje. Tako je selo u listopadu 1991. godine okupirano, a njegovi stanovnici spas su tražili bježeći preko Kupe. Ta rijeka ostala je linija razgraničenja sve do operacije „Oluja“ kada je Brođane oslobodila Hrvatska vojska.

25. svibnja 1991. završnu svečanost u povodu 700 godina svetišta u Trsatu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal dr. Franjo Kuharić, a pored ostalih nazočan je bio i predsjednik Sabora RH dr. Žarko Domljan.

Na današnji dan, 14. svibnja 1992. godine udareni su temelji 15. domobranske pukovnije Petar Krešimir IV. Šibenik. Naime tog dana sukladno odluci vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i po zapovjedi ministra obrane Gojka Šuška, ustrojene su 1. i 2. samostalna domobranska bojna Šibenik za aktivnu obranu prve crte bojišnice vodičkog i skradinskog zaleđa.

Iz kronologije Republike Hrvatske autorice Marije Sentić izdvajamo nekoliko događaja koji su se dogodili na današnji dan tijekom Domovinskog rata.

Iz kronologije Republike Hrvatske autorice Marije Sentić izdvajamo nekoliko događaja koji su se dogodili na današnji dan tijekom Domovinskog rata.