Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.

Na današnji dan 1991. hrvatski premijer Josip Manolić sazvao je sjednicu Vlade, na kojoj je razmotrena situacija nakon agresije i zločina JNA u pokušaju okupacije Slovenije te agresivnih aktivnosti u Hrvatskoj i posebice u Osijeku. Vlada je zaključila da su brutalnom vojnom intervencijom povučeni zadnji potezi u procesu raspada Jugoslavije, čime su osnaženi zahtjevi za ubrzanjem postupaka razdruživanja. Republika će Hrvatska odmah intenzivirati aktivnosti usmjerene prema međunarodnom priznanju.

Na današnji dan 1991. u Zagrebu je održana 10. sjednica Vrhovnog državnog vijeća koju je sazvao predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Ocijenjeno je da je JNA u glinskim događajima dan ranije onemogućila obračun pripadnika MUP-a s pobunjenim Srbima te je zatraženo povlačenje JNA u vojarne. Odbačeni su zaključci Predsjedništva i vlade SFRJ te je osuđena agresija i pokušaj trajne okupacije Republike Slovenije.

Na današnji dan 1991. nakon dramatične sjednice dan ranije, vlada Jugoslavije održala je još jednu sjednicu na kojoj je razmotrena aktualna politička situacija u zemlji i saslušani su izvještaji nadležnih resora o provođenju svojih odluka, donijetih povodom mjera Skupštine Republike Slovenije, napose vezanih uz vanjske granice SFRJ, funkcioniranje carinske službe kao jedinstvene jugoslavenske službe i obavljanje kontrole leta Savezna vlada predložila je tromjesečni moratorij, to jest tromjesečnu odgodu realiziranja hrvatskih i slovenskih odluka o razdruživanju. Vlada je, također, inzistirala na neodgodivom konstituiranju drukčije jugoslavenske zajednice i deblokadi Predsjedništva da bi ono preuzelo funkcije vrhovne komande i spriječilo autonomno ponašanje armije.

Na današnji dan 1991. premijer Jugoslavije Ante Marković sazvao je hitnu sjednicu savezne vlade u punom sastavu. Na dnevnom redu bila je situacija nastala osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske. Nakon rasprave zaključeno je da – Odluke Skupštine Slovenije od 25. lipnja 1991. znače političko-pravno i faktično izdvajanje iz Jugoslavije kao i odluke Sabora Republike Hrvatske o otpočinjanju tog procesa. Te su odluke jednostrani akti donijeti mimo dogovora s drugim konstitutivním činiocima Jugoslavije te su zbog toga nelegalne i nelegitimne, a sve posljedice tih akata ništavne.

U obrani Vukovara značajan doprinos dali su pripadnici 1. „A“ brigade Zbora narodne garde „Tigrovi“, a velik broj njih ondje je položio svoj život tijekom bitke, ali i nakon nje u odmazdi koja je uslijedila.

23. lipnja 1990. u Petrinji je osnovan Mjesni odbor Srpske demokratske stranke. Uz prisutnost oko 10.000 sudionika na osnivačkom skupu govorio je predsjednik SDS-a Jovan Rašković. Za predsjednika je izabran Rajko Josić. Tom prilikom Jovan Rašković posjetio je i Vojnić.

Početkom 1992. godine skupina diverzanata, pripadnika „Uskočke satnije“, Hrvatske vojske pokušala je izvesti nevjerojatnu akciju rušenja Batinskog mosta na Dunavu između Srbije i Baranje. Ta akcija početkom veljače 1992. propala je duboko u dubini neprijateljskog teritorija. Dio diverzanata spasio se bijegom u Mađarsku, dio je ubijen, a dio zarobljen na području Srbije gdje je proživio tešku golgotu. Zarobljena skupina hrvatskoj javnosti ostala je u pamćenju pod nazivom „Somborska skupina“ jer su u gradu Somboru bili jedno vrijeme utamničeni.

20. lipnja 1990. godine Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske prihvatilo je amandmane na hrvatski Ustav: zastava SRH imat će u sredini grb Hrvatske umjesto socijalističkih simbola; službeno pismo u javnoj upotrebi je latinica, upotreba ostalih pisama regulira se zakonom; predsjednik Predsjedništva bit će predsjednik Republike, a ostali članovi Predsjedništva bit će potpredsjednici; umjesto Izvršnog vijeća izvršno tijelo bit će vlada, a ministarstva će biti umjesto sekretarijata i komiteta.

19. lipnja 1990. godine Nastavničko vijeće Sveučilišta u Zagrebu usvojilo je uputu prema kojoj se onim studentima koji ne žele polagati ispite iz predmeta „Marksizam” i „Socijalizam i samoupravljanje” taj ispit ne računa u uvjete za prijelaz u višu godinu studija. Do kraja studija umjesto toga moraju položiti odgovarajući sadržaj novog predmeta humanističko-društvenih znanosti.