Početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj, Hrvati u Vojvodini našli su se u vrlo teškom položaju. Izloženi maltretiranjima i progonima sve veći broj Hrvata donosio je odluku o napuštanju svojih domova.

Na današnji dan, 19. travnja 1993. godine, na Dinari je, vraćajući se sa izvidničkog zadatka, poginuo pripadnik 126. domobranske pukovnije Igor Lipotić - Piroga.

Na današnji dan, 18. travnja 1925. godine, u Pakracu je rođen hrvatski glumac i branitelj Sven Lasta. Veliki hrvatski glumac Sven Lasta danas se rijetko spominje u medijima, kao i Sunja, koju je obranio zajedno sa Slobodanom Praljkom, Miroslavom Međimorcem i mnogim drugim hrvatskim braniteljima.

Nakon što su 16. travnja 1992. godine srpske snage zauzele sela Gornje i Donje Kolibe o čemu smo čitali u jučerašnjim Domoljubnim minutama, hrvatske snage predvođene 108. brigadom Hrvatske vojske povratile su dan ranije izgubljeno područje. Bio je to do tada najveći uspjeh hrvatskih snaga u bitci za Bosansku Posavinu.

Na današnji dan, 16. travnja 2009. godine, u bolivijskom gradu Santa Cruzu ubijen je pukovnik Hrvatske vojske Eduardo Rózsa Flores - Chico.

Na današnji dan, 15. travnja 1991. godine u dvorcu Tikveš u Kopačkom ritu su se sastali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Bio je to drugi, a ujedno i posljednji sastanak ovog dvojca u četiri oka. Prvi se odvio 20 dana ranije u Karađorđevu.

Na današnji dan, 14. travnja 1992. godine, u Zagrebu je prilikom transporta naoružanja i vojne opreme na južno bojište poginuo vrhunski intelektualac i dragovoljac Domovinskog rata Ivan Alerić.

Na današnji dan, 13. travnja 1991. godine iz Karlovca je krenuo humanitarni konvoj pod nazivom „Pomoć Karlovca za Hrvate u Kijevu“.

Nakon što je predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman otkazao mandat UNPROFOR-u, koji nije opravdao povjerenu mu zadaću reintegracije okupiranih područja, Ujedinjeni narodi utemeljili su 31. ožujka 1995. godine novu mirovnu operaciju – UNCRO.

Politička kriza u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji početkom 1991. godine doživjela je vrhunac. Događaji u prva tri mjeseca '91., napose tijekom ožujka, jasno su upućivali da Hrvatsku očekuje rat zbog velikosrpskih pretenzija. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju je hrvatska policija munjevitom reakcijom suzbila. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikosrpskih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom. Sredinom ožujka vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, no to im nije uspjelo jer nisu imali glas predstavnika BiH, Srbina Bogića Bogićevića, na koji su računali.