Na današnji dan, 30. srpnja 1995. godine, uspješno je okončana operacija hrvatskih snaga „Ljeto-95“.

Vojvođansko selo Kukujevci, smješteno kraj Šida u Srbiji, već prije rata bilo je obilježeno epitetom „ustaško“. Gotovo svi stanovnici po nacionalnosti su bili Hrvati što su bez srama isticali. Kada je počeo rat nekolicina stanovnika odlazi u Hrvatsku te se uključuje u Zbor narodne garde. Dio stanovnika odselio se, a dio ostao u nadi da će moći mirno živjeti u svojim domovima. Ipak, pritisak je bio golem, oko 1800 ljudi protjerano je. Jedna od obitelji koja se našla na meti onih koji su htjeli etnički čistu Vojvodinu bili su Oskomići.

Na današnji dan 1992. u dubrovačkom zaleđu tijekom operacije hrvatskih snaga "Oslobođena zemlja" poginuo je pripadnik 1. gardijske brigade HV - Fehim Mandžuka. Tih dana "Tigrovi" su oslobodili niz kota koje je zbog geografskih karakteristika bilo teško držati. Na današnji dan srpsko topništvo gađalo je kotu Pješivac, o kojoj samo ime govori da se radi o golom kamenu. Tom prilikom stradao je gardist Fehim Mandžuka, zapovjednik desetine u 2. bojni "Tigrova, a jedan je gardist ranjen. U trenutku pogibije Mandžuka je imao 31 godinu.

Na današnji dan 1991. u Valbandonu pokraj Pule osnovana je Specijalna jedinica policije "Bak" PU Pula. Prvi sastav SJP "Bak" činili su policijski službenici dragovoljci iz policijskih postaja tadašnje PU Pula, njih 78. Odmah nakon postrojavanja, krenuli su prema Zagrebu, čime je počeo njihov ratni put. Bili su među prvima koji su pošli braniti Petrinju, a poslije su sudjelovali u akcijama i operacijama Trokut, Poskok 1, Maslenica, Poskok 2, Medački džep, Bljesak, Oluja, Krug Dubrovnik i u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. U Domovinskom ratu poginulo je pet pripadnika SJP "Bak" dok je jedan stradao u razminiravanju u kojem su pripadnici jedinice sudjelovali nakon Domovinskog rata.

Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo nekoliko važnijih događaja.

Proglašenjem amandmana na Ustav dotadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, prvi je višestranački i demokratski Sabor u Zagrebu 25. srpnja 1990. proglasio državnu suverenost Republike Hrvatske. Istodobno su ukinuta dotadašnja socijalistička obilježja, a umjesto zvijezde na hrvatsku se trobojnicu vratio tradicionalni hrvatski grb.

Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo nekoliko važnijih događaja.

Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, u ožujku 1994. došlo je do prestanka ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Ipak, mnoga pitanja ostala su i dalje otvorena, a jedno od onih koja su se najviše nametala bio je status grada Mostara koji je bio podijeljen na dva dijela.

Početkom Domovinskog rata jedina legalna oružana snaga Hrvatske u stvaranju bile su snage Ministarstva unutarnjih poslova odnosno posebne jedinice policije. Osnutkom Zbora narodne garde počinje stvaranje Hrvatske vojske te u njega pristupa veliki broj ljudstva iz policijskih jedinica. Tako je Posebna jedinica policije Policijske uprave Zagreb koja je bila smještena na Tuškancu s kompletnim objektom i opremom prešla u sastav jedinica Zbora narodne garde.

Ono što je Vukovaru u Domovinskom ratu bilo Borovo Selo, a Osijeku Stara Tenja to su Vinkovcima bili Mirkovci. Neprijateljsko uporište nadomak grada koje će ostati trajna prijetnja sve do kraja rata, a ozbiljna prijetnja postali su u ljeto 1991.