Budi dio naše mreže

Kanada je novi dom velikom broju Hrvata već skoro cijelo jedno stoljeće. Na pola puta od Toronta do Hamiltona nalazi se Oakville, grad kojim danas jure električni automobili i koji se konstantno širi, a trenutno broji više od 200.000 stanovnika. Uz obale jezera Ontario, uz pripadnike drugih naroda, svoj novi dom našli su i brojni Hrvati bez kojih se zasigurno više neće moći pisati ni crkvena ni društvena povijest ovog najnaseljenijeg dijela Kanade.

/ mp

Da su tu, nedaleko od poznatih slapova Niagare, naši sunarodnjaci već ostavili vidljiv trag, svjedoče i imena nekih ulica poput: Livno CommonJezero Cres, Nikola Tesla Blvd, Croatia Dr. Tuesman WayVelebit Park Blvd, Dalmatian Cres i dr.

Obećana zemlja mnogima

Poput drugih useljeničkih multinacionalnih zemalja, i Kanada je bila „obećana zemlja“ mnogim Europljanima, a danas postaje sve više ostvarenje sna za stanovnike Indije, Kine i drugih azijskih, ali i afričkih zemalja. Mnogi od njih svoj novi dom pronalaze u gradovima kao što je Toronto, tako da dolaskom mijenjaju donedavnu ekonomsku, kulturnu i religijsku sliku grada, te “potiskuju” starije doseljenike i njihove potomke u prigradska i mirnija područja. Jedno od takvih mjesta je Oakville u koji se doseljava sve više mladih obitelji, djece hrvatskih doseljenika s druge polovice prošlog stoljeća, a jedan od glavnih razloga je što u ovom mjestu već više od 40 godina postoje i vrlo aktivno žive hrvatska župa i škola.

“Prva generacija doseljenika najviše se napatila radeći težačke poslove. Oni uglavnom nisu išli u škole, nego su ovdje došli da zarade kruh”, naveo je na početku razgovora za Katolički tjednik oakvillski župnik, inače rodom iz Studenaca kraj Ljubuškog, don Ilija Petković te dodao: “Oni ovdje nisu imali nikoga svoga, ali njihova djeca danas imaju potpuno druge mogućnosti: izvrsno poznavanje jezika, školovanje pa i podršku roditelja i rodbine što je veliko olakšanje za životne početke i probitke. No, svako vrijeme ima svoje breme, pa i ovo jer su kuće i stanovi sada vrlo skupi, pa je potrebno cijeli život raditi i otplaćivati kredite. Da nije vjere i Crkve, teško bi se i jednima i drugima bilo boriti kroz sve te poteškoće.”

Katolička Crkva najveći je poslodavac

Foto: Katolički tjednik

Oakville i nema neku veliku povijest jer je tek 1805. Zakonodavna skupština Gornje Kanade kupila zemljište od starosjedilaca, odnosno urođeničkih plemena Mississauge, a 1846. ovdje je bilo tek 1 500 stanovnika koji su se naselili uglavnom oko dotadašnje vojne ceste Dundas, a zabilježeno je da su tu tada postojale tri crkve, vodenica i pilana po kojoj je mjesto i dobilo ime (engl. oak – hrast). Oakville je vremenom, otvaranjem rafinerija nafte i tvornice automobila Ford, postao industrijski grad. Početkom 60-ih, točnije 1962., mjesto je spojeno sa susjednim selima Bronte, Palermo, Sheridan i ostatkom okruga Trafalgar, te je imalo 10 000 stanovnika. Tako je nastao grad Oakville koji je od tada do danas postao čak 20 puta veći. Veliki utjecaj u razvoju grada imala je Katolička Crkva, a The Halton Catholic District School Board (HCDSB) zapošljava 4 592 osobe što je više nego Ford, zdravstva ili javnih državnih škola, čime je Katolička Crkva i danas najveći poslodavac u gradu.

Više od 40 godina hrvatske župe Oakville

U prostranoj Kanadi danas postoji 17 hrvatskih župa od kojih se 11 nalazi u gusto naseljenoj pokrajini Ontario: Hamilton, Kitchener, London, Mississauga, Norval, Oakville, Ottawa, Sault Ste Marie, Toronto, Welland i Windsor. Osim njih tu su Calgary i Edmonton u pokrajini Alberta, Vancouver i Victoria u Britanskoj Kolumbiji te Montréal u Québecu i Winnipeg u Manitobi. “Crkva je od samih početaka brinula za duhovnu pratnju iseljenika, i to čini i danas. Mi svećenici međusobno poprilično dobro surađujemo i razmjenjujemo pastoralna iskustva”, istaknuo je mons. Ivan Vukšić koji je od 2006. povjerenik za hrvatske svećenike i pastoralne djelatnike u Kanadi.

Hrvatska personalna župa Svetog Trojstva Oakville osnovana je 9. lipnja 1976. dekretom tadašnjeg hamiltonskog biskupa Paula Reddinga, a za prvog župnika imenovan je don Vjekoslav Banković, svećenik Porečke i pulske biskupije. On je najzaslužniji za dobre temelje ove župne zajednice i u infrastrukturalnom i u duhovnom smislu. U župi je ostao do smrti 1989. kada ga je naslijedio zagrebački svećenik don Juraj Jezerinac koji je samo dvije godine kasnije imenovan pomoćnim zagrebačkim biskupom. Te iste 1991. u župu dolazi zagrebački svećenik don Marijan Mihoković koji tu ostaje nešto manje od dvije godine, nakon čega za župnika iz misije u Tanzaniji 1993. stiže mladi svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije don Ivan Štironja koji za kratko vrijeme ostavlja upečatljivo pozitivan dojam o kojemu se u župi priča i danas. Sadašnji župnik don Ilija Petković svećenik je Mostarsko-duvanjske biskupije, a hrvatskim katolicima Oakvillea osigurao je više od dva desetljeća nesebične pastoralne brige. Od 2004. u župi pastoralno djeluje i svećenik don Ivan Vukšić.

Obitelj je svetinja, a povratak moguć

“Ovdje se uvijek držalo do obitelji. To je svetinja. Uz to bih dodao da je i kumstvo zbilja cijenjeno jer su prvim generacijama hrvatskih doseljenika kumovi zapravo bili ono što je u domovini rodbina”, istaknuo je Ivan Petrović podrijetlom iz Tomislavgrada. Njegovu suprugu Slavicu i njega, baš kao i druge, obraduje svaki posjet djece i unučadi. S ponosom ističu radosnu činjenicu da se njihova kćer, iako rođena u Kanadi, odlučila vratiti u Hrvatsku gdje ima svoju obitelj, te bez oklijevanja tvrde da je Hrvatska definitivno najljepša i najsigurnija zemlja na svijetu u kojoj i sami svake godine provedu po nekoliko mjeseci.

Primjer Hrvata-katolika u Oakvilleu te njihovih potomaka pokazuje da se uz kvalitetan obiteljski odgoj te pastoralnu skrb Crkve i te kako mogu izgraditi osjećaji za prave vrijednosti kao što su vjera, dom i nacija. Oni svojim životom svjedoče da biti svjestan svojega identiteta i ponosan na svoje korijene nikako ne umanjuje i njihovu ljubav prema zemlji u kojoj sada žive. Tako da svakako mogu biti poticaj brojnim iseljeničkim obiteljima kako istodobno sačuvati svoju tradiciju i običaje, ali i postati sastavni dio drugoga društva. Neki od njihovih potomaka koji su odlučili živjeti i poslovati u Hrvatskoj divan su primjer ljubavi prema domovini koja je jača i od želje za gotovo zajamčenom poslovnom uspješnošću u ekonomski naprednijim zemljama.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja