U današnjem digitalnom i povezanom svijetu s brzorastućim protokom informacija, uloga i značaj poznavanja vještina digitalnih pismenosti postaje sastavnim dijelom odgovornih društava. Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. Stoga, usvajanje vještine razlikovanja činjenica i istine od manipulativnih i namjerno iskrivljenih informacija nije samo poželjna, već i nužna vještina svakog korisnika digitalnih medija.

U digitalno doba, dezinformacije, kao i svaki oblik namjernoga širenja lažnih i iskrivljenih informacija i sadržaja, sveprisutna su pojava s velikim utjecajem na javno mnijenje i društveni diskurs. Bilo da je riječ o izmišljenim, iskrivljenim ili lažnim novinskim člancima, manipulacijom vizualnim sadržajima i videozapisima, deepfake sadržajima ili obmanjujućim sadržajima, povjerenje javnosti u medije i medijske izvore u značajnom je padu što posljedično djeluje na navike i interese medijskih korisnika. Kako bi otpornost medijskih korisnika jačala pri izloženosti dezinformacijama, vještine koje nude digitalne pismenosti postale su glavnim alatom demokratskih društava 21. stoljeća. Kroz niz vještina poput kritičkog vrednovanja medijskih informacija i sadržaja, provjeravanja izvora informacija te razumijevanja tehnika širenja dezinformacija, digitalne pismenosti osnažuju svakog pojedinca u izgradnji povjerenja prema medijima i istini koju šire kroz informacije i sadržaje. Područje obrazovanja izuzetno je učinkovito područje za integriranje digitalnih pismenosti i raširenost među medijskim publikama, bilo da je riječ o formalnim ili neformalnim oblicima i inicijativama. Škole su i dalje vrijedni nositelji digitalnog opismenjavanja medijskih publika, ponajprije kroz vještine medijske pismenosti, osobito kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja i vještina dekonstruiranja i dekodiranja različitih medijskih poruka.

Uz obrazovanje djece i mladih, neizostavno je i digitalno opismenjavanje odraslih građana koje omogućava cjelovito usvajanje vještina digitalnih pismenosti za sve dobne skupine. U širenju vještina provjere informacija i činjenica, veliku ulogu imaju različiti mehanizmi provjere činjenica koje se pojavljuju u medijima kao i specijalizirane platforme čiji je cilj provjera informacija kojima su građani izloženi. Na takvim fact-checking platformama, korisnici mogu sustavno provjeravati informacije i sadržaje koje pronađu u medijima i u jako kratkom vremenskom roku saznati je li riječ o istinitim i pouzdanim informacijama te vjerodostojnim izvorima.

Naposljetku, svaki napor u jačanju otpornosti prema dezinformacijama, zajednički je napor i nastojanje na razini društva kao zajednice koji proizlazi iz međusobne suradnje i prepoznavanja ključnih vještina na svim razinama, od pojedinaca, obitelji, obrazovnih institucija, politika i kreatora javnoga mnijenja, medijskih djelatnika do tehnoloških tvrtki. U digitalnom dobu koje se ponekad isprepliće i s dobom dezinformacija, vještine digitalnih pismenosti postale su imperativ i sastavni dio svakoga društva. Počevši od pojedinca pa sve do zajednice, postoje konkretna nastojanja u suzbijanju širenja dezinformacija kao i prepoznavanja onih postojećih. Pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti prikazano je u nastavku:

• Provjeravanje izvora informacija: vještine pretraživanja vjerodostojnih i pouzdanih izvora informacija, vještina provjeravanja informacija iz više različitih izvora s ciljem prepoznavanja mogućih pristranosti, vještina razlikovanja činjenica od manipulativnih i obmanjujućih informacija.
• Kritičko vrednovanje informacija: vještina kritičkoga razmišljanja pri izloženosti različitim informacijama, vještine preispitivanja vjerodostojnosti informacija i kritička procjena svih medijskih poruka te vještina razlikovanja pouzdanih i lažnih informacija.
• Provjeravanje istine i činjenica: usvajanje vještina rutinskog provjeravanja informacija, osobito kada je riječ o senzacionalističkim sadržajima, vještine poznavanja alata za provjeravanje činjenica na nacionalnoj i međunarodnoj razini te vještine samostalnog provjeravanja točnosti informacija kao i prepoznavanja dezinformacija.
• Medijska pismenost: promicanje medijske pismenosti u formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja, sustavno zagovaranje prilagodbe postojećih kurikula u skladu s interesima i navikama medijskih generacija i publika u digitalno doba, vještine prepoznavanja svih oblika manipulacije informacijama i medijskim sadržajima te tehnika propagande, vještine razumijevanja uloge algoritama u digitalnim sadržajima te vještine pristupa, analize i evaluacije medijskih sadržaja.
• Suradnja unutar zajednice: sustavno poticanje suradnje unutar različitih zajednica s ciljem razvijanja zajedničkih napora u izgradnji otpornosti prema dezinformacijama, usvajanje važnosti dijeljenja pouzdanih informacija i ukazivanja na one koje to nisu, vještine društvene odgovornosti prema medijskim sadržajima i informacijama kao i osobne odgovornosti u dijeljenju različitih informacija, osnaživanje članova zajednice kroz javni dijalog i društvenu raspravu o dezinformacijama u digitalno doba.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.