Susrevši se sa sudionicima međunarodne konferencije o temi „Očuvanje ljudskih glasova i lica“, koju je organizirao Dikasterij za komunikaciju zajedno s Dikasterijem za kulturu i obrazovanje, papa Lav XIV. ponovno je istaknuo zauzimanje Crkve na području društvenih komunikacija. Kako bismo se suprotstavili "pomračenju" smisla života prouzročenoga nekontroliranim širenjem tehnologije, potaknuo je na promicanje obrazovanja o digitalnoj pismenosti i kritičkoj uporabi medija, posebno među mladima.

Katolička Crkva više je puta iskusila rizike umjetne inteligencije što je, možda, pridonijelo predanosti pape Franje etici umjetne inteligencije.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

U vremenu kada se dezinformacije šire brže nego ikad, sposobnost kritičkog promišljanja postaje ključna zaštita svakog pojedinca. Upravo su medijske kompetencije, odnosno vještina prepoznavanja pouzdanih izvora, provjere činjenica i razumijevanja digitalnog okružja, najvažniji u borbi protiv dezinformacija.

Društvene mreže, kao glavni krivac i izazov u infodemijskom širenju (dez)informacija, nemaju inherentnu pozitivnu ili negativnu moć. Njihov učinak ovisi prvenstveno o ljudima koji ih koriste i načinu na koji ih koriste. U najboljem slučaju društvene mreže su dovele do demokratizacije informacija, ali u najgorem slučaju rezultirale su obiljem dezinformacija i omogućile nedovoljno kontrolirano širenje negativnog sadržaja. I u najboljem i najgorem slučaju takvo stanje na jedan novi način izaziva tradicionalne hijerarhije i sustave - postavlja pitanje vjerske pismenosti kao sposobnosti razumijevanja vjerskih sadržaja. U takvom svijetu vjerska pismenost je važna i svi je trebaju shvatiti ozbiljno, uključujući oni koji nisu vjernici. Veća vjerska pismenosti znači opremanje ljudi sa znanjem i vještinama za pouzdano razumijevanje i raspravljanje o vjerskim temama, točno i kritički.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi.