U članku “Uspostava sustava provjere točnosti informacija” pojašnjava se potreba razvoja svijesti jačanja otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i zlonamjernih informacija u javnom prostoru, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja, te u konačnici jačanje medijske pismenosti. Na tom je tragu Agencija za elektroničke medije objavila javni poziv za uspostavu sustava provjere točnosti informacija, a među projektima kojima su odobrena sredstva je i projekt HKS-a i partnera. U tekstu se naglašava da je ovaj projekt prvi takve vrste koji se bavi sustavnim provjeravanjem činjenica o vjerskim temama u hrvatskom medijskom prostoru.

Sam projekt čitateljima predstavlja njegova voditeljica sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju HKS-a doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša koja ističe kako je primarni cilj kroz projekt istražiti i uvidjeti koliko zaista ima dezinformacija o vjerskim temama u hrvatskom medijskom prostoru. U tom vidu, Ciboci Perša naglašava, kako  “dezinformacije u našem medijskom prostoru najčešće proizlaze iz neznanja o nekim vjerskim temama, pa se određeni događaji i osobe prikazuju i predstavljaju na pogrešan način, a to proizlazi iz neznanja novinara, odnosno osobe koja piše određeni tekst”. Pojašnjavajući metode istraživanja koje u okviru projekta provodi Sveučilišni odjel za komunikologiju, naglasila je da je sakupljeno na tisuće članaka s različitih portala koji se pokušavaju suziti prema određenim kriterijima, što bi dovelo do određenog broja dezinformacija koje bi u konačnici pomogle za izradu alata koji bi pomogao prosječnom čitatelju u prepoznavanju vjerodostojnosti tekstova o vjerskim temama. Govoreći o planovima po završetku projekta, Ciboci Perša ističe kako se planira nastaviti rad na analizama, “zato što smo dobili stvarno bogati digitalni medijski prostor, tako da ćemo sigurno nastaviti i dalje provoditi istraživanje u kontekstu Crkve i medija, dezinformacija i mimo ovog projekta”.  

Uz sam projekt, list donosi kraće osvrte na edukacije za novinare i maturante, kao i na suradnju s inozemnim kolegama, tj. posjetu Madridu i Kopenhagenu. U tom vidu čitateljima se predstavlja europske fact-checking organizacije i agencije “Maldita.es” i “EFE Verifica” iz Madrida, te “TjekDet” iz Kopenhagena.

Zanimljiv je i tekst “Što studenti HKS-a misle o dezinformacijama?”. Prema dobivenim rezultatima, 48% studenata se informira iz tri ili više izvora, a iz dva izvora njih 42%. Nasuprot tomu, samo njih 29% provjeri informaciju više od jednom prije no što ju proslijedi prijateljima. Većina anketiranih studenata izjavila je da im se dogodilo da su povjerovali u neku vijest za koju se potom ispostavilo da nije istinita (42%).  K tomu, 41% studenata nije sigurno jesu li se ikada susreli s fotografijama i/ili videozapisima kreiranim uz pomoć deepfake tehnologije.  

U listu možemo pronaći i poseban tekst o deepfake i cheapfake tehnologiji, tj. O manipulaciji riječima, slikama, zvukom i pokretom. Također, jedna od neizostavnih tema današnjice, umjetna inteligencija, našla je svoje mjesto na stranicama lista. Dakako, riječ je o dezinformacijama i umjetnoj inteligenciji. Tu je i osvrt na alate i metode dezinformiranja koje se nezaustavno razvijaju.

List donosi i mali rječnik dezinformacija, kao i podsjetnik na neke od mogućnosti rješenja za suzbijanje, širenje i lako prepoznavanje dezinformacija.

Iako je spomenuti projekt usko vezan uz vjerske teme, list donosi i nekoliko priloga studenata koji obrađuju temu dezinformacija u medicini, sportu, ratu u Ukrajini, da bi na kraju zaključni tekst sve vratio na početak, tj. Istinu, jer “svaki vjernik, suočen s neistinama, poluistinama i varijacijama na temu, trebao bi činiti samo jedno – prianjati uz Onog koji je Istina”.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.