Portal Katoličke Crkve u Njemačkoj katholisch.de objavio je intervju s povjesničarkom Marie-Janine Calic u kojemu ona izriče tvrdnju da se Crkva u Hrvatskoj zauzima za to da se pozdrav „Za dom spremni“ preuzme u službenu uporabu u oružanim snagama.
PROVJERAVAMO: Zauzima li se Hrvatska biskupska konferencija kao predstavnik Katoličke Crkve u Hrvatskoj za to da pozdrav „Za dom spremni“ bude u službenoj uporabi u oružanim snagama?
U intervjuu objavljenu pod naslovom „’Hassfigur’: Historikerin warnt vor Heligsprechung Kardinal Stepinacs“ (Lik mržnje: Povjesničarka protiv proglašenja svetim kardinala Stepinca), povjesničarka Marie-Janine Calic tvrdi da se Crkva u Hrvatskoj „zauzima da Hrvatska vojska preuzme krilaticu ‘Za dom spremni’, koju su popularizirale ustaše“.
Kako je izvijestila HINA, sredinom 2015. sisački biskup Vlado Košić i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, te nekoliko katoličkih svećenika i redovnika potpisali su inicijativu da se usklik „Za dom spremni“ uvede kao službeni pozdrav Oružanih snaga RH. Da to nije službeno stajalište Crkve, u istoj HINA-inoj vijesti, koji su prenijeli i drugi mediji, primjerice portal Dnevnik, izjavio je tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić. Pritom je dodao da ne može obrazlagati osobne stavove dvojice biskupa, ali je naglasio da to ne čine u ime svoje biskupije nego u svoje ime.
Portal ezadar.net.hr objavio je o tome 29. kolovoza 2015. vijest pod naslovom „Izjašnjavanje o pozdravu ‘Za dom spremni’: Crkva za referendum o ustaškom pozdravu“.
Nadbiskup Puljić je nato na Hrvatskom katoličkom radiju 3. rujna izjavio: „Nisam očekivao i ne prepoznajem sadržaj moje izjave u tim reakcijama“. Ponovio je svoju izjavu: „Neka se skupina ljudi od struke sastane i raspravi o stvarima i pojmovima koji izazivaju napetosti i prijepore te daju svoj stručni i znanstveni prilog. A nakon toga, temeljem zaključaka s toga skupa, eventualno poduzeti očitovanje putem potpisa ili referenduma. U protivnom, postoji opasnost da se neku inicijativu privatizira“. Ta izjava „indirektno kritizira, a ne podupire način prikupljanja potpisa bez prethodnog stručnog i znanstvenog obrazloženja“, napomenuo je nadbiskup Puljić.
Nadalje, kako je 6. rujna 2015. objavio portal zadarnews.hr, a 4. rujna 2015. i portal Telegram u najavi svoga tiskanog izdanja, tadašnji predsjednik HBK Želimir Puljić izjavio je u intervjuu za tiskano izdanje Telegrama: „Podržao bih strogu zakonsku zabranu pozdrava Za dom spremni, da više ne bude konfuzije. Vidite, država za to i postoji. Ne da uvodi diktaturu, ali da kaže što je po zakonu i što nije“. Štoviše, u razgovoru je peticiju za povratak ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ nazvao „uličnim stilom“ kakav ne podržava, te se zalaže da se „osjetljiva društvena pitanja solidno i temeljito pripreme i obrazlože“.
ZAKLJUČAK: Netočna je tvrdnja da se Katolička Crkva u Hrvatskoj koju predstavlja Hrvatska biskupska konferencija zauzima za korištenje pozdrava „Za dom spremni“ u OSRH. Tu inicijativu nikad nije podržao nitko u ime Crkve. Dvojica biskupa i nekolicina svećenika podržali su inicijativu da se o tome održi referendum, ali je tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić naglasio da je riječ o njihovim privatnim stajalištima koja ne mogu odražavati službeni stav Crkve.
***
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.