Tim povodom u HKR-ovoj emisiji “U zdravlju i bolesti” ugostili smo psihijatricu Petranu Brečić, ravnateljicu Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.

Izv. prof. prim. dr. sc. Brečić objasnila je kako najbolje prevenirati mentalne poteškoće pa da do problema s mentalnim zdravljem uopće ni ne dođe.

“Prije svega, to je odgoj djece koji će biti ustrojen drukčije od sadašnjeg. Djecu obrazujemo dobro i mnogo, ali čini mi se da bismo ih mogli bolje odgajati. Nemamo vremena za to, a kada ga i imamo, čitav odgoj poistovjećujemo s obrazovanjem, s gomilanjem znaja i vještina”, kazala je HKR-ova gošća.

Nasuprot tomu, postoje emocionalna znanja i vještine, ističe prof. Brečić, koja su silno važna, a koja smo kao društvo, pojasnila je, zanemarili.

Doista je važno biti dobar

“Važno je učiti djecu da je u životu važno doista biti dobar. Kada djeca dođu u adolescenciju, nastoje osmisliti svoj život, dati mu smisao, a to je vrlo teško učiniti u isključivom zadovoljenju sebe i vlastitih želja. To nas neminovno ne vodi sreći – i to je dokazano”, objasnila je prof. Brečić.

Naglasila je kako djecu valja učiti da postoje drugi ljudi oko nas koji su također emocionalna bića, koje također boli kad ih udarimo, kad ih vrijeđamo i da su njihove želje jednako vrijedne kao i naše.

Tome djecu treba učiti od vrtićke dobi, a da bi kasnije u emocionalnoj širini i boljem spoznavanju drugih razvijali manje okrutan svijet.

“Učimo ih da treba pokazati poštovanje prema ljudskom dostojanstvu svih vrsta i da treba pokazati poštovanje prema tuđem emotivnom svijetu. To se uči. To nije datost i na tome treba raditi”, kazala je psihijatrica.

“Tome djecu treba učiti od vrtićke dobi, a da bi kasnije u emocionalnoj širini i boljem spoznavanju drugih ljudi kao emotivnih bića koji imaju svoje potrebe, mogli razvijati manje okrutan i manje krut svijet, to jest, svijet s više dobrote, solidarnosti i empatičnosti gdje bismo bili zapravo više sretni”, kazala je HKR-ova gošća.

Postoje ljudi koji nemaju osviještenu važnost da je upravo tuđa sreća naše emotivno gorivo, što je povezano, između ostalog, uz apriorno odbijanje smisla koji religija daje čovjeku.

Postoje ljudi koji nisu religiozni, ali svi ljudi su duhovna bića. Svi bismo trebali imati određene principe dobra i solidarnosti i tako usmjeravati vlastiti život.

“Postoje ljudi koji nisu religiozni, ali svi ljudi su duhovna bića. Neki duhovnost prakticiraju kroz religiju. Svi bismo trebali imati određene principe dobra i solidarnosti i tako usmjeravati vlastiti život”, rekla je psihijatrica Brečić i zaključila da bismo tada bili daleko sretniji.

Mjeriti svoju sreću kroz to koliko smo bili dobri prema drugima, emocionalno je gorivo koje nam je potrebno, istaknula je.

Ljudi su bića zajednice i vlastitu vrijednost ostvarujemo kada se zrcalimo kroz druge ljude. Sada je u trendu biti važan sam sebi zbog čega nemamo prostora vidjeti sebe kao dobro biće i crpiti emocionalno gorivo, naglasila je prof. Brečić.

Pravo na mentalno zdravlje imaju svi

Na temu se nadovezao i psihijatar Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu koji je naglasio da je mentalno zdravlje osnovno ljudsko pravo svih ljudi.

“Svatko, tko god i gdje god bio, ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika mentalnog zdravlja, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu skrb te pravo na slobodu, neovisnost i uključenost u zajednicu”, istaknuo je Ćelić.

Dobro mentalno zdravlje ključno je za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Ipak, svaka osma osoba na globalnoj razini živi s problemima mentalnog zdravlja, što može utjecati na njihovo fizičko zdravlje, dobrobit, način na koji se povezuju s drugima i njihovu egzistenciju. Psihički poremećaji također pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi.

Pozivamo sve zemlje da ulažu u mentalno zdravlje, posebno u usluge u zajednici. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Psihički poremećaj nikada ne smije biti razlog uskraćivanja ljudskih prava ili isključivanja osobe da odlučuje o vlastitom zdravlju. Ipak, u cijelom svijetu osobe sa psihičkim poteškoćama i dalje doživljavaju širok raspon kršenja ljudskih prava.

Mnogi su isključeni iz života zajednice i diskriminirani, dok ih mnogo više nema pristup skrbi za mentalno zdravlje koja im je potrebna ili mogu doći samo do skrbi koja krši njihova ljudska prava.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nastavlja raditi sa svojim partnerima kako bi osigurala da se mentalno zdravlje vrednuje, promiče i štiti te da se poduzmu hitne mjere kako bi svatko mogao ostvariti svoja ljudska prava i pristupiti kvalitetnoj skrbi o mentalnom zdravlju koja mu je potrebna.

“Pozivamo sve zemlje da ulažu u mentalno zdravlje, posebno u usluge u zajednici. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja”, zaključio je.

Na POVEZNICI možete pronaći smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u borbi za promidžbu i brigu o mentalnom zdravlju!