Budi dio naše mreže

Postoji li u vama još strah od potresa? Pozivamo vas da obnovite pobožnost svecu zaštitniku od potresa - sv. Emigdiju. Nakon večernje svete mise u 18.30 u Župi Uzvišenja svetoga Križa na zagrebačkom Sigetu bit će blagoslovljena slika sv. Emigdija, zaštitnika od potresa, a uz sliku bit će i prikazan svečev relikvijar pred kojim mogu moliti okupljeni vjernici. O inicijativi obnove pobožnosti sv. Emigdiju govorio je doc. dr. sc. fra Daniel Patafta, profesor na zagrebačkom KBF-u,u HKR-ovoj emisiji Aktualno.

/ dz

“Inicijativa za obnovu pobožnosti sv. Emigdiju došla je od sigetskog gvardijana i župnika fra Roberta Perišića koji je niz godina bio na službi u samostanu u Virovitici gdje postoji oltar sv. Emigdija iz 1759. i vezan je uz veliki potres koji je tada razorio grad. Na tom tragu, proučavajući tu baštinu vidjelo se da su kroz stoljeća u Crkvi postojali razni svetci kojima su se ljudi utjecali u događajima na koje nisu mogli utjecati. Jedan od primjera je i premreženost mnogobrojnih kapela posvećenih sv. Roku u vrijeme kuge. Potresi su manjeg intenziteta za razliku od bolesti. Pobožnost sv. Emigdiju  počela se širiti nakon razornog potresa u Ascoliju u središnjoj Italiji koja je doista trusno područje. Tamo je bilo doista razornih potresa, sjetimo se samo nedavnog potresa u L’Aquili. Snažan potres koji je pogodio središnju Italiju početkom 18. st., nije nimalo oštetio grad, što se pripisuje zaštiti sv. Emigdija. Nakon toga pobožnost sv. Emigdiju proširila se i izvan granica Italije. Na taj je način došla i do nas. Ljudi su prepoznali sv. Emigdija kao zaštitnika od potresa,” istaknuo je fra Daniel Patafta.

Medaljica sv. Emigdija/ Foto: Dario Zürchauer

“Treba oživjeti duhovni život i posvijestiti uzore u svetcima kojima su se generacije prije nas itekako utjecali i pokazivali uvijek kao posrednici, uzori u svetosti i posredovanju za mnoge utjehe koje su ljudi tražili u svojem životu”, ističe HKR-ov sugovornik.

Predaja kaže da kada su Virovitičani počeli moliti i zagovarati sv. Emigdiju potresi su stali i više ih nije bilo.

Zaklada Vigilare  ustupila je našoj crkvi relikvije, koji su se uključili i na neki način potaknuli ovu inicijativu. Te relikvije su kroz ovih nekoliko dana ustupljene našoj crkvi tako da se vjernici mogu moliti pred relikvijama i tražiti blagoslov. To je jedinstvena prilika da se možemo susresti sa zemnim ostacima ljudi koji su svojim životom svjedočili kršćansku vjeru. Pogledati svečevu sliku, dirnuti relikviju – ništa to nije magijski već je ovo hod prema Isusu Kristu.”

Relikvija sv. Emigdija/Foto: Vigilare

“Zdravo štovanje relikvija imamo prisutno u ranom kršćanstvu kod svetaca mučenika, no ono s vremenom ima opasnost da prijeđe u “magijsko“. To je opasno i ljude neprestano treba poučavati kako su ti zemni ostaci i prisutnost svetačkih slika za kojima ljudi imaju potrebu samo materijalna stvarnost koja upućuje na onu dublju stvarnost. Slike i kipovi trebaju nas poticati da tražimo dublju stvarnost. Materijalno i vizualno pomažu čovjeku da lakše vizualizira, ali treba se nadići razina magijskog u koje vrlo lako možemo upasti. Relikvija nas treba voditi u višu duhovnu sferu prema Kristu”, naglasio je doc. dr. sc. Patafta.

Svetačka slika ili relikvijar vode nas u dublju duhovnu sferu, a to je susret sa živim Bogom koji spašava, donosi mir i sigurnost, a to je Krist!

Nakon večernje svete mise u 18.30 bit će blagoslovljena slika sv. Emigidija. Slika je rad župljanina, akademskog slikara Ivana Rogine. Oslikao je već nekoliko slika koji su u stilu da se uklope u modernističku crkvu iz 80-ih godina, rekao je fra Daniel i naglasio: “Sv. Emigdije prikazan je kao čovjek koji svojom rukom drži zid koji se urušava. Na toj slici se na dnu nalazi naša crkva na Sigetu. Na slici se nalazi i naša zagrebačka katedrala, simbol hrvatskog katoličanstva i vjere u hrvatskom narodu. Isto tako na slici se nalazi i naša razorena crkva sa samostanom na zagrebačkom Kaptolu koja je simbol 8 stoljeća neprekinute prisutnosti franjevaca u ovom dijelu Zagreba, ali i Hrvatske.”

Sv. Emigdije pridržava zid koji se urušava

Fra Daniel Patafta govorio je i o stanju obnove crkve i samostana na zagrebačkom Kaptolu.

“Teško je dati odgovor. Planovi obnove su pri kraju. Uvijek je problem materijalna podrška, ali ljudi pomažu. To su velika oštećenja koja će trebati mnogo duže sanirati, ali u svakom slučaju Zagreb neće ostati bez svojih franjevaca jer ako nismo prisutni na Kaptolu, onda smo prisutni u Novom Zagrebu na Sigetu.

Iako sada nisu u samostanu na Kaptolu, franjevci su sada živuća i hodajuća Crkva među ljudima. Ove godine uveli su veliku devetnicu sv. Josipu svake srijede. “Bilo je to iznimno dobro posjećeno. Dokaz je to koliko su ljudi danas gladni duhovne komponente koja će unijeti mir kojim mogu prevladati strah i nemir. Okreću se Crkvi i molitvi. To vodi višoj stvarnosti – vidjeti Lice Božje koje izgoni svaki strah i nemir”, istaknuo je fra Daniel.

Molitva svetom Emigdiju

Svemogući vječni Bože, Ti si svojom riječju stvorio svemir, svijet i čovjeka. Ti si Gospodar neba i zemlje, Ti upravljaš svim zemaljskim i nebeskim silama. Molimo Te, po zagovoru svetog Emigdija, što ga naši stari izabraše za zaštitnika od potresa i zagovornika u svim nevoljama, sačuvaj i zaštiti naš grad, domovinu i cijeli svijet od potresa i bilo koje druge nepogode. Oslobodi nas od svakoga grijeha, a osobito od nemara za tvoja nadahnuća i otpada od vjere. Neka Tvoj sveti mir počine nad ovim mjestom i nad svima koji u njemu prebivaju. Daj da svaki od nas cijelim životom i svom svojom snagom nastoji oko pomirenja i smirenja svih sukoba i međuljudskih potresa. Sve nas sačuvaj u svojoj ljubavi, da poput sv. Emigdija, i mi nesebično svjedočimo tvoju ljubav i tvoju slavu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Oče našZdravo MarijoSlava Ocu.

                                                         Sveti Emigdije, zaštitniče od potresa – moli za nas!

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja