Vjera, mladi i mediji

Profesor Beck vjeruje kako se mladi u pandemiji koronavirusa i online nastave nisu promijenili te da ih zanimaju različite teme među kojima je i vjera koje se povremeno dotakne tijekom predavanja na Fakultetu političkih znanosti. “Duh vremena donosi različite nove stvari, a mlade sve zanima, svemu su otvoreni u potrazi za dobrom informacijom”, ističe Beck.

Primjećuje kako mlade više ne zanimaju tradicionalni mediji, pa tako studenti više ne slušaju vijesti na radiju, ne gledaju televiziju i ne čitaju novine, a među njima su čak i studenti novinarstva. “Mladi žive na društvenim mrežama i različitim platformama i čini mi se da bolje poznaju engleski nego hrvatski. Među hrvatskim medijima postoje i oni koji zaista nude vjerski sadržaj na moderan način koji mladima može biti zanimljiv i stoga su čitani. Televizija i novine mladima više nisu zanimljivi”, kazao je.

Ističe kako se u lijevo liberalnim medijima ne spominju vjerske teme, osim kada je u pitanju skandal vezan uz novac i seks. “Mislim da liberalni portali imaju jednu veliku rupu u sebi, odnosno kada bi pratili i objavljivali vjerski sadržaj, mislim da bi to ljude prilično interesiralo jer za vjerskim temama zapravo postoji veliki interes”, istaknuo je.

“Buka” crkvenih zvona

Profesor Beck u jednoj svojoj kolumni pisao je o temi koja je relativno nedavno bila aktualna, a to je buka crkvenih zvona koja smeta ljudima te mladi koji buče ispred i oko crkve i na taj način smetaju ljudima. U jednom mjestu pokraj Zagreba čovjek je kupio kuću neposredno u blizini crkve i smetalo ga je crkveno zvono te je tužio crkvu zbog buke. Mnogi ljudi složili su se s činjenicom da se ne smije bučiti i smetati proizvodeći buku. “Pisao sam o tome da crkveno zvono nije buka već stvar kulture. U Francuskoj, gdje su crkve nacionalizirane iz povijesnih razloga i gdje više nema vjernika mnogo se crkava ruši, no i ondje ostavljaju zvonike jer je zvonik dio pejzaža. Crkveno zvono stvar je kulturnog nasljeđa i ono nam budi savjest. U tekstu sam htio navesti na misao da ljude kojima smeta buka crkvenih zvona, zapravo smeta glas vlastite savjesti”, naglasio je Beck.

Ateizacija kulture

Beck je naglasio kako je ateizacija kulture počela još u 18. stoljeću kada ljudima Crkva više nije bila važna, a u to se vrijeme i umjetnost počela odvajati od Crkve. “Veliki umjetnici više nisu bili vezani za vjeru što je prema mom sudu katastrofa i za umjetnost i za Crkvu jer se pokazalo da je umjetnost ne vezana uz vjeru banalna i s njom se ljudi ne mogu identificirati”, kazao je Beck.

Ističe kako mediji ne razmišljaju kako Crkva uopće postoji i ne nude kršćanske teme jer se Crkva u medijima smatra zastarjelom, propalom i nerelevantnom misleći pritom na liberalne medije. Fra Stjepan Brčina i dr. sc. Boris Beck zaključuju kako mediji, kada govore o Crkvi mediji u najvećoj mjeri negativno govore o Crkvi i nastoje je ocrniti, a vjera se često koristi u komercijalne svrhe kada su u tijeku komercijalni blagdani.

Iskustvo s radija

Profesor Beck spomenuo je vlastito iskustvo koje je doživio prilikom gostovanja u emisiji Duhovna misao na Hrvatskom radiju. Koliko god je Hrvatska smatrana katoličkom zemljom, urednica emisije upozorila ga je kako kod njih na radiju ne prolaze eksplicitne kateheze. “Potrebno je pronaći novi jezik za ovo novo doba”, kazao je Beck.