Mons. Koren u HKR-ovoj emisiji “Halo, velečasni?” u petak otkrio je kako je početak Susreta hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika koji se naizmjenice održavaju u Hrvatskoj i Sloveniji dogodio u austrijskom svetištu u Mariazellu 2003. povodom Srednjoeuropskoga katoličkog dana kada su se okupili narodi iz zemalja srednje Europe.

“Susret slovenskih i hrvatskih katolika dogodio se u Mariji Bistrici 2003. godine  geslom ‘Bog daj srečo, sosed – Dobro mi došel, prijatelj!’. Taj susret otvorio je nove hrvatsko-slovenske susrete koje dogovoraju Slovenska biskupska konferencija i Hrvatska biskupska konferencija. Posebno je dragocjen bio susret održan u slovenskom narodnom svetištu Marije Pomoćnice na Brezju, ali jednako bio je i znakovit susret na Trsatu jer je slika Majke milosti, zaštitnice Slovenije, bila u trsatskom svetištu kako bi preživjela razdoblje Drugog svjetskog rata te se vratila u svetište na Brezju”, istaknuo je mons. Koren.

Slovenci žele pokazati zahvalnost za djelovanje kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata koji je protjerane slovenske svećenike ugostio u Hrvatskoj te smjestio u raznim zagrebačkim župama

Nadodao je kako su slovenski biskupi izrazili želju da se ovogodišnji susret održi u Krašiću na spomen hrvatskog blaženika kardinala Alojzija Stepinca.

“Želja slovenskih svećenika, biskupa i vjernika je pohoditi rodno mjesto našeg blaženika i mjesto mučeništva te mjesto gdje se rodio za zemlju i mjesto gdje je umro za nebo. Njihova želja je pohoditi i zagrebačku prvostolnicu gdje se nalazi grob Alojzija Stepinca te se uključiti u molitvu proglašavanja Stepinca svetim.

Slovenci žele pokazati zahvalnost za djelovanje kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata koji je protjerane slovenske svećenike ugostio u Hrvatskoj te smjestio u raznim zagrebačkim župama gdje su djelovali uz hrvatske svećenike. Neki slovenski svećenici su se nakon rata vratili u svoju domovinu, a neki su ostali u Hrvatskoj gdje su doživjeli svoju mirovinu. Želim naglasiti da su slovenski vjernici već nekoliko puta pohodili blaženikov grob te hodili stopama svojih svećenika koji su zahvaljući njemu preživjeli dramatično vrijeme Drugog svjetskog rata. Na taj način su posvjedočili o važnosti požrtvovne djelatnosti kardinala Stepinca”, naglasio je mons. Koren.

11. listopada 1946. kardinal Alojzije Stepinac proglašen je krivim na montiranom suđenju

Podsjetimo da je 11. listopada 1946. kardinal Alojzije Stepinac proglašen krivim na montiranom suđenju da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a zatim je do smrti bio u kućnom pritvoru u Krašiću.

“Zanimljivo je kako će u sklopu prinosa darova na misi tijekom sedmog Susreta hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika biti prinesena na oltar knjiga koju je priredio mons. Juraj Batelja, a u kojoj se nalazi popis svih svećenika koje je spasio kardinal Stepinac dok će slovenska strana na oltar prinijeti sliku Triglava jer je Alojzije Stepinac hodočastio i popeo se na Triglav. Neka nas znakovitost visine Triglava potakne da se uzdignemo iznaad naših maglovitih situacija te da se otvorimo zajedništvu koje se može njegovati i graditi i za kojim toliko čeznemo”, poručio je mons. Zlatko Koren.

Program sedmog Susreta hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika:

Hodočasnici će na sedmom Susretu hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika, u subotu, 19. listopada, od 10 sati moći sudjelovati u duhovnom pretprogramu koji će ispred crkve Presvetoga Trojstva animirati bogoslovi zagrebačke i ljubljanske bogoslovije.

Misno slavlje u 11 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s biskupima Zagrebačke crkvene pokrajine i drugima koji se odazovu te većinom slovenskih biskupa, a propovijedat će mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Okupljeni vjernici molit će za nova svećenička zvanja i u hrvatskoj i slovenskoj Crkvi.