Na pitanje koja je razlika između depresije i depresivnog raspoloženja kojega svi osjećamo, Anita Dučkić Sertić je odgovorila: “Depresija je ozbiljna bolest. Kada govorimo o depresiji kao poremećaju koji se odnosi na bio-psiho-socijalnoj razini to je riječ o promijeni kemijskog sastava u mozgu. Druga stvar je kada govorimo o depresivnom raspoloženju jer unatoč tome obavljamo sve svoje dužnosti i mogu se posvetiti radu. U kliničkoj depresiji to nije moguće”.

Simptomi kliničke depresije i depresivnog raspoloženja

Govoreći o simptomima istaknula je: “Nju prati nisko stanje raspoloženja, bezvoljnosti, apatije, a na fizičkoj razni se očituje kroz nesanicu, gubljenje apetita ili povećano uzimanje hrane u smislu emocionalnog popunjavanja, bezvoljnost, osjećaj krivnje. Do te mjere da se čovjek zapušta i da više ne može voditi brigu o sebi. Ako takvo intenzivno stanje traje više od dva tjedna onda možemo govoriti o klasičnoj slici depresije onda je potrebno potražiti liječničku ili psihološku pomoć”.

Vjerujem da ne postoji osoba koja nije imala faze depresivnih raspoloženja

Pri tome je naglasila kako depresivno raspoloženje može imati slične simptome kako što su kod kliničke depresije, samo što su simptomi kliničke depresije duži i jači te nisu akutni. “Naravno da mi možemo imati depresivna raspoloženja ako vani pada kiša ili dugo vučemo neki problem. Vjerujem da ne postoji osoba koja nije imala faze depresivnih raspoloženja”, rekla je.

Faktori koji utječu na pojavu kliničke depresije

Anita Dučkić Sertić je posebno naglasila kako je važno potražiti pomoć. “Kad je klinička slika depresije možemo si malo sami pomoći, ali definitivno trebaju biti uključeni stručnjaci, a nerijetko ona ima genetsku predispoziciju. Nije nužno da će se uvijek očitovati, ali ako postoji neki izvanjski okidač može se pojaviti klinička depresija”, istaknula je.

Također, napomenula je da je to izlječiva bolest, ali dugotrajan je proces i trebamo biti spremni dati vremena sebi i dati ljubavi sebi i posvetiti se svome liječenju. Istaknula je da u nekim situacijama dođe do potpunog izlječenja.

Posebno loši bračni odnosi mogu izazvati kliničku sliku depresije

Govoreći o faktorima koji utječu na pojavu klinike depresije rekla je: “Osim nasljednog faktora može biti i kemijski proces u mozgu. Ali postoje i izvanjski stresori kao što su gubitak člana obitelji, razvod, bolest, nesreća, gubitak posla, te krizne situacije mogu čovjeku izazvati depresiju. Posebno loši bračni odnosi mogu izazvati kliničku sliku depresije”.

Važno je znati izraziti svoje osjećaje.

Posebno je naglasila kako je važno znati komunicirati i imati krug ljudi oko sebe od povjerenja da možemo izverbalizirati što nas muči. “Važno je znati izraziti svoje osjećaje. Najčešće poteškoće osobe koje se boje s depresijom imaju ujutro”, rekla je.

Kako primijetiti depresiju?

Govoreći o muškarcima koji se bore s depresijom istaknula je da je primijetila kako su oni većinom napeti i razdražljivi i nerijetko dođe do pasivne agresije pa bivaju potaknuti od strane supruge i djece potraže pomoć. “Istina je da su žene sklonije depresije, ali su sklonije i prve zatražiti pomoć. Najčešće depresija pogađa ljude oko četrdeset godina, ali smo svjesni da je sve više adolescenata i djece koje pogađa klinička slika depresije. To je bolest s kojom se trebamo suočiti, a onda krenuti u liječenje i okrenuti novu stranicu u životu i boriti se”, rekla je.

Važno je da osoba vidi da ju ne osuđujemo i ne smatramo bolesnom.

“Važno je da članovi obitelji iskomuniciraju situaciju koja je nastala. Bilo bi dobro kada bi sjeli za stoli i rekli osobi da primjećuju promjene na njoj. Možemo joj reći: ‘Hoću ti reći da te volim, da sam tu za tebe i ti kad budeš spreman/a potražiti pomoć možeš računati na mene. Ako to sad ne možeš, a meni daješ povjerenje ja ću to rado učiniti‘. Važno je da osoba vidi da ju ne osuđujemo i ne smatramo bolesnom. I dopustiti da osoba odluči. Dati vremena osobi da sama razmisli i skupa s njom proučiti simptome i što prolazi, da čujemo što prolazi i kakve misli prolaze glavom i kada nam se osoba otvori znat ćemo što učiniti. Socijalna dimenzija je jako važna. Svjesna sam da toga danas nedostaje, ali sigurna sam da svatko od nas može razviti neku socijalnu mrežu”, istaknula je Dučkić Sertić.

Sveto pismo i depresija

Kazala je da duboko vjeruje da u stanju depresije uvijek imamo otvoren taj duhovni prostor da možemo okrenuti Gospodinu i da možemo vjerovati da on ima rješenje za naš problem. “Bilo da su to liječnici koji će kroz razgovore riješiti ili kroz terapeuta i razgovore ili će me on sam izliječiti dok čitam Sveto pismo i njegovu riječ, mogu doživjeti katarzu. Vjerujem da smo svi tu potrebni jedni drugima kao zajednica kako bismo bili lijek jedni drugima. Suprotnost beznađu je nada i Bog nam uvijek daje nadu da se možemo uzdati u bolje sutra. Nekada u tom mračnom tunelu trebamo se uzdati i vjerovati”, rekla je.

Vjerujem da smo svi tu potrebni jedni drugima kao zajednica kako bismo bili lijek jedni drugima,

“Potrebno je da uzmem život u svoje ruke, ne da okrivljujem svoju bolest, okrivljujem svoje odnose, roditelje, braću, sestre, supruga ili suprugu ili poslodavca da je netko kriv za moje stanje. Preuzet ću odgovornost. Liječit ću se, ako je riječ o depresiji. Ići u na razgovor ako mi to pomaže. Prihvatit ću pomoć koja mi svećenik nudi na ispovijedi i duhovni razgovor i to sigurno mora uroditi plodom, zaključila je.

Cijelu emisiju poslušajte ovdje!