Taj čin imao je za nas posebno značenje jer je Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Hrvatsku. Naime, Hrvatsku su prije Ukrajine priznale samo dvije države – Slovenija i Litva, a one još nisu bile primljene u UN. Dakako, ni Ukrajina sama u to doba nije bila baš priznata u svijetu. Ona je proglasila svoju nezavisnost od SSSR-a svega 3 i pol mjeseca ranije i većina svjetskih država još do tada nije stigla potvrditi tu samostalnost.

Ipak, zanimljivo je da je Ukrajina svejedno smatrana članicom UN-a, i to još od davne 1945. godine kad su Ujedinjeni narodi i osnovani. Naime, još 1945. primljene su u UN Ukrajina i Bjelorusija, kao tadašnje republike Sovjetskog Saveza, premda nisu bile suverene i nezavisne države. Za ovu gestu ukrajinskog parlamenta Hrvatska se toj državi odužila imenovavši jednu od ulica u Zagrebu Ukrajinskom ulicom. Radi se o ulici koja dijeli dva novozagrebačka kvarta – Travno i Utrine. Da se zaista radi o mjestu koje simbolizira ukrajinsko-hrvatsko prijateljstvo svjedoči i spomenik Tarasu Ševčenku, poznatom ukrajinskom pjesniku, u toj ulici.

Ubrzo nakon Ukrajine slijedilo je priznanje još jedne članice Ujedinjenih naroda koja je samostalnost doživjela raspadom SSSR-a. Već 14. prosinca Hrvatsku je priznala Latvija. Ubrzo tu važnu odluku donijeli su Island, Estonija, Vatikan te San Marino. Na koncu 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznala Europska zajednica odnosno Europska unija što je Hrvatskoj priskrbilo mjesto na karti Europe.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga  i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.