Iako su već u rujnu bili na Velebitu gdje su pomogli izbjeglicama iz lovinačkog kraja da prijeđu Velebit prema Starigradu, prvi pravi odlazak na velebitsko ratište uslijedio je 11. studenog 1991. godine. Puta se prisjetio u monografiju Planinske satnije Velebit pripadnik te postrojbe Dragutin Baruškin „Rus“:

„Sjećam se, autobus je vozio neki mladi Zagorec. Policija mu je objasnila trasu, da ide preko Rijeke. Međutim, kako je bilo Martinje, on je odlučio da se taj dan mora vratiti doma i slaviti Martinje. I on je nas vozio preko Perušića, Gospića, Karlobaga u Starigrad. Ovi naši policajci u pratnji iz Zagreba su krenuli autima i već su došli na odredište. Kad su shvatili kuda nas je i po kako opasnim područjima vozio potpuno su poludili. Premda, nismo ni znali gdje je crta bojišnice, primjerice u Ličkom Osiku, kuda smo prolazili,  bojišnica je praktično bila na cesti. Ali došli smo sretno, bez ikakve opasnosti.“

Idućeg dana skupina je krenula prema Planinarskom domu Paklenica koji im je uskoro postao i baza.

„Gospodin Jerko Kirigin je okupio nas nekolicinu, zapovjednike i otišli smo da vidimo gdje bi nam bile točke odakle bi mogli kretati prema Lici, odnosno izviđati ličko ratište. Odredili smo da logistička baza bude Planinarski dom u Paklenici, u Nacionalnom parku Paklenica, a isturene točke su bile na Buljmi i Ivinim vodicama. Prijevoj Buljma i inače je bila prirodna veza između Like i mora, i druga isturena točka Ivine vodice, a to je prema Svetom brdu.“,

prisjetio se dozapovjednik postrojbe Ivan Host. Osim držanja položaja nad okupiranom Likom, pripadnici satnije vršili su i izviđanja. Već u prvom naišli su na tragove neprijatelja o čemu u monografiji svjedoči Host:

„Primjerice, kad smo došli na Buljmu, krenuli smo prema Marasovcu, prema Lici, to je jedan plato od nekih par kilometara iznad morske strane, jedna prekrasna zaravan na Velebitu. Znači, kad smo došli, počeli smo izviđati i raditi isturene položaje prema Lici, da bi motrili od Raduča, Medka  prema Gospiću i sva sela koje su Srbi imali pod kontrolom. Tamo smo našli jedno „gnijezdo“, bivak koje su držali do pogoršanja vremenskih uvjeta. Naravno, kad je počela temperatura padati, oni su zbrisali. Ostavili su neke stvari i novine, tri dana stara srpska ‘Politika’ nas je čekala.“

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.