Nakon što su 10. travnja 1992. godine zauzele Kuprešku visoravan, svladavši hrvatske snage u bitci za Kupres, snage JNA, uz pomoć bosanskohercegovačkih Srba i dobrovoljaca pristiglih s bojišta Hrvatske, izvele su 13. travnja 1992. godine prvi tenkovsko-pješački napad na grad Livno.

Nakon niza godina, 12. travnja 2017. godine, napokon su identificirani posmrtni ostaci trojice hrvatskih branitelja nestalih 1991. godine na području zapadne Slavonije - Vlade Nikla, Marijana Raužana i Drage Rukavine. Njihova tijela razmijenjena su još tijekom rata te sahranjena na novogradiškom groblju kao nepoznate osobe. Nažalost zbog propusta Komisija za zatočene i nestale tek 26 godina nakon njihova nestanka otkriveno je da ti posmrtni ostaci pripadaju upravo njima.

Na današnji dan, 11. travnja 1991. godine, snažna eksplozija odjeknula je Zadrom i izazvala paniku među građanima. U cilju izazivanja nemira među građanima eksploziv je bio postavljen na trafostanicu u zadarskom naselju Plovnija, a na svu sreću nije bilo stradalih.

Nakon što je u siječnju 1992. godine između Hrvatske vojske i JNA potpisano Sarajevsko primirje u Hrvatskoj je nastupilo stanje „ni rata ni mira“. Takav razvoj situacije pogodovao je srpskoj strani koja se našla na udaru sve bolje organizirane i naoružane Hrvatske vojske.

U Zagrebu, na Trgu Francuske Republike, na Cvjetnicu - 8. travnja 1990. godine održan je veliki predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice s glavnom porukom “Stvarajmo skupa slobodnu Hrvatsku”.

U pripremama za oslobodilačku operaciju „Oluja“ hrvatske su snage trebale izvesti niz napadajnih akcija i operacija kako bi stekle što bolju početnu poziciju za oslobađanje Knina. U operaciji „Zima '94.“ poražene srpske snage na Dinari te oslobođen veći dio Livanjskog polja. Međutim Srbi su i dalje s istaknutih uzvišenja na Dinari i Staretini mogli ugrožavati hrvatske položaje, osobito kako su se završetkom zime mogla izvoditi bojna djelovanja širih razmjera. Stoga je general Ante Gotovina isplanirao izvođenje napadne operacije simboličkog naziva - „Skok-1“.

Nakon što su srpske snage 3. travnja 1992. godine napale strateški iznimno važnu kuprešku visoravan i grad Kupres, domaćim braniteljima u pomoć pristižu snage 204. vukovarske brigade i Specijalne postrojbe Bojne „Zrinski“. Neprijatelj je 5. travnja potisnut iz grada. Oko 20 sati Srbi su zatražili pregovore do kojih je potom došlo. Obvezali su se na prekid vatre i predaju oružja, no idućeg dana nastavili su borbe. U teškim uličnim borbama u Kupresu su na današnji dan, 6. travnja 1992. godine, poginula trojica pripadnika Bojne „Zrinski“ - Slavko Bagarić, Tomislav Kovčo i Damir Martić.

Na današnji dan, 4. travnja 1926. godine, u Podgori kod Makarske rođen je prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice - admiral Sveto Letica.

Na današnji dan, 3. travnja 1992. godine, pokrenuta je operacija Hrvatske vojske kodnog naziva "Baranja".

Domovinski rat Hrvatska nikada ne bi dobila da nije bilo žrtve običnih „malih“ ljudi koji su zamijenili redovne poslove puškom, radne mantile uniformom i spremno stali u obranu Domovine. Jedan od njih bio je i Josip Uherek koji je poginuo na današnji dan, 2. travnja 1992. godine. Priču o njemu sačuvao je profesor Branko Križan u knjizi „Poginuli branitelji u Domovinskom ratu Pakrac - Lipik 1991. - 1995.“ koju je napisao zajedno s profesorom Stjepanom Benkovićem.