Donosimo pregled najvažnijih događaja koji su se dogodili 6. siječnja 1990., 1991., 1992., i 1993. godine.
Na današnji dan 1990. godine u Splitu u kongresnoj dvorani hotela ,,Marijan” održana je osnivačka skupština HDZ-a na kojoj su se zagovarale, teritorijalna cjelina hrvatskog naroda u njezinim povijesnim i prirodnim granicama” i demokracija. Osnivanju HDZ-a u Splitu usprotivilo se par dana kasnije Predsjedništvo Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Dalmacije.
Na današnji dan 1991. godine naoružana grupa uglavnom simpatizera Srpske demokratske stranke iz Titove Korenice upala je u Spomen-dom Šeste ličke proleterske divizije Nikola Tesla, zahtijevajući od osoblja spomen-doma, i to s nalogom Skupštine općine Titova Korenica, oružje iz eksponata muzeja. Tako je tridesetak trofejnih pušaka, puškomitraljeza, pištolja Šeste ličke divizije kamionom otpremljeno u smjeru Titove Korenice.
Na današnji dan 1992. godine predsjednik Vlade Republike Hrvatske Franjo Gregurić primio je delegaciju općine Drniš, koju je vodio predsjednik Skupštine općine Josip Odak, i delegaciju Odbora za potporu Drniša iz Zagreba, koja ga je upoznala sa stanjem obrane i prilikama u općini, sa 17 000 izbjeglih i prognanih te s načinom organiziranja raznih vrsta pomoći iz zemlje i inozemstva. Razgovaralo se i o pripremi za povratak.
Istog dana u središtu HSP-a na Starčevićevu trgu u Zagrebu održan je sastanak Koordinacije oporbenih parlamentarnih stranaka kojima su se pridružili Ivan Zvonimir Čičak, dr. Slobodan Lang i Mile Dedaković-Jastreb. Ustanovljen je i Odbor za zaštitu ljudskih prava te su prisutni čelnici predložili u ime svojih stranaka i svoje kandidate.
Na današnji dan 1993. godine hrvatska delegacija je na Ženevskoj konferenciji prihvatila sve dokumente koje je konferencija predložila: Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne potpisao je ustavna načela za uređenje BiH kao decentralizirane države triju konstitutivnih naroda i kartu o unutarnjoj teritorijalnoj podjeli na deset provincija. General zbora Antun Tus i brigadir Milivoj Petković potpisali su sporazum za mir, koji razrađuje uvjete prekida rata u sedam točaka, od trenutka prekida neprijateljstava, razdvajana i povlačenja vojski do obnove prometa i veza. Predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović bio je spreman staviti svoj potpis na „deset ustavnih načela”, ali Cryrus Vance i lord Owen tražili su da se potpiše sve „u paketu”. Bosansko-hercegovački predsjednik i prvak tamošnjeg muslimanskog stanovništva, pristao je na načelo decentralizirane države, ali imao je više primjedbi na zemljovide. Srbi, uvidjevši da vojna intervencija nije sada na dnevnom redu, zatražili su Posavinu i koridor”. Na srpsko traženje Posavine predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman izjavio je u Ženevi da Hrvatska ne može prihvatiti da bosanska Posavina pripadne Srbima, ona je napučena hrvatskim stanovništvom, a i u povijesti je bila hrvatska od 1939. godine, kad je uvrštena u Banovinu Hrvatsku. Pregovori su prekinuti.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.