Na današnji dan, 7. svibnja 1991. godine, započeo je događaj poznat pod nazivom „Blokada tenkova JNA u Pologu“. Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina tog dana zaustavili su prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara tenkovsku kolonu Jugoslavenske narodne armije. Polog, mjesto koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega, tako je postalo simbol otpora Hrvata u BiH velikosrpskoj agresiji.
Sve je počelo u noći sa 6. na 7. svibnja 1991., kada iz Beograda u mostarsku vojarnu stiže direktiva general-majoru Milovanu Zorcu da se dio 10. motorizirane brigade JNA pripremi za polazak u Hrvatsku. Ruta kojom su se trebali kretati prolazila je dijelom zapadne Hercegovine, kroz Sinj pa sve do Splita u kojem su dan ranije održane demonstracije protiv jugovojske. Ročnici JNA koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u Mostaru bili su iznenađeni, osobito Hrvati.
Jedan od njih prisjetio se tih trenutaka idućim riječima:
„Svi su nekako ustvari očekivali da će biti proglašena lažna uzbuna i da će se vratiti u krevet.“
Da se ne radi o uobičajenoj vojnoj vježbi shvatili su kada su tenkovi krenuli bez cerada na topovima, što je inače bila praksa za vrijeme vojnih vježbi. U rano jutro 7. svibnja, golema kolona od preko stotinu vojnih vozila – tenkova, transportera, kamiona, krenula je iz Mostara kroz koji je „protutnjala“ na opće zaprepaštenje građana. Upravo su ti građani u panici javili u Široki Brijeg informaciju da su tenkovi krenuli prema njima. Nemilosrdna kolona gazila je sve pred sobom oštetivši i pregazivši nekoliko vozila u kojima, na svu sreću, nitko nije stradao. Čelništvo tadašnje općine „Lištica“ i fratri na čelu s fra Mladenom Hrkaćem dogovorili su se da će tenkove pokušati zaustaviti tako da im zapriječe put kamionima natovarenim pijeskom. Dogovorili su se da će s kamionima i ostalim vozilima stati u Pologu, mjestu na samoj granici tadašnjih općina Mostar i Lištica.
Kada je kolona vojnih vozila JNA naišla na blokadu dugu oko pet kilometara, bila je prisiljena na zaustavljanje. Kako nitko od vojnika nije izlazio, njima je odlučio prići predsjednik skupštine Lištica i jedan od glavnih organizatora blokade Anđelko Mikulić. Upravo je Mikulić započeo pregovore s pukovnikom Pantelićem koji je vodio kolonu JNA. Generalštab na čelu s Kadijevićem ne samo da je ostao zatečen, nego je i bio bijesan jer su Hercegovci uspjeli zaustaviti njihove tenkove , stoga je vršen strašan pritisak na Zorca i Pantelića da krenu na narod.
Osim radija Split, koji je prvi izvijestio o događajima u Pologu, istog dana emitiran je prilog o blokadi i na televizijama Sarajevo, Zagreb te Ljubljana, što je još više uznemirilo vodstvo JNA. Ono je, s namjerom ishođenja prolaska vozila, prebacilo vodstvo HDZ-a BiH na čelu s Stjepanom Kljujićem do Pologa. Narod koji ih je dočekao povicima „Ne damo Široki“ nije htio ni čuti za uzmicanje, a njihov broj sve se više povećavao Hrvatima iz Gruda, Posušja, Ljubuškog i Imotskog.
Vrh JNA čekao je da među okupljenom gomilom dođe do nekakvog incidenta kako bi imali opravdanje za intervenciju. Srećom, okupljena masa nije podlegla pritisku te je mirno ostala stajati uzvikujući razne parole poput „Vojska u vojarne“ i slično.
Kako Kljujić nije uspio „omekšati“ okupljeni narod, stigla je noć. Napetost je postajala sve veća, a o događajima koji su uslijedili moći ćete slušati kroz iduća dva dana u emisiji Domoljubne minute.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.