13. lipnja 1990. Predsjedništvo SR Hrvatske na sjednici pod predsjedanjem predsjednika dr. Franje Tuđmana ocijenilo je bitnim prihvaćanje inicijative političkih vodstava za demokratsko razmatranje svih otvorenih pitanja budućeg uređenja Jugoslavije. Raspravljalo se o modernizaciji policije odnosno prestanku prisluškivanja, otvaranju pisama te uskraćivanju putovnica kao i o oslobađanju svih osoba osuđenih za političke delikte te također o zajamčenom slobodnom i sigurnom povratku političkih emigranata.

Na današnji dan, 12. lipnja 1991. godine, u Slavonskom Brodu osnovana je 3. bojna 3. gardijske brigade Zbora narodne garde - legendarne "Kobre".

Na današnji dan, 11. lipnja 1992. godine, pobunjeni Srbi u selu Rodaljice počinili su strašan zločin nad Hrvatima koji su ondje ostali živjeti nakon okupacije tog dijela Hrvatske. Ubijeni su civili starije životne dobi Luka i Grgica Šunić te Marija Šunić i Milka Grgas.

Naizgled mirna i topla ljetna večer spustila se nad ratom zahvaćenu srednju Bosnu. U Vitezu, gradu u kojem bijesni rat potpisano je primirje između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane. Sukob koji je počeo još u lipnju 1992. tijekom proljeća 1993. pretvorio se u ratni pakao. Dio grada kontroliraju Muslimani, a dio Hrvati koji su opkoljeni sa svih strana. Primirje odgovara hrvatskoj strani koja se obvezala pustiti humanitarni konvoj prema opkoljenoj Tuzli. Dan traje sve dulje, 10. je lipnja 1993. godine.

U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod nazivom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 8. lipnja govorio je o oslobađanju općine Čapljina u okviru operacije "Čagalj".

9. lipnja 1990. u izjavi za Večernji list predsjednik Srpske demokratske stranke Jovan Rašković naglasio je da će zastupnici SDS-a sudjelovati u radu Sabora SR Hrvatske na sjednici zakazanoj za 20. lipnja. Time će biti odmrznuti odnosi te stranke sa Saborom SR Hrvatske, koji su prekinuti nakon napada na predsjednika SDS-a u Benkovcu Miroslava Mlinara te je dodao: „Ne moramo se u svemu slagati, ali moramo poštovati novoizabranu vlast u Hrvatskoj i s njom surađivati. Također je za našeg zastupnika predviđeno jedno od potpredsjedničkih mjesta u novom hrvatskom Saboru." Upravo je Raškoviću pripalo to potpredsjedničko mjesto.

8. lipnja 1990. predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici pod predsjedanjem predsjednika dr. Franje Tuđmana raspravljalo je o sustavu i metodi svoga rada, o osnovnim radnim zaduženjima članova te se dogovorilo o tome. Na sjednici se razgovaralo i o oružju Teritorijalne obrane, koje je 22. svibnja preneseno u skladišta JNA, pa je zaključeno da nadležni organi u republici neodgodivo poduzmu sve korake da bi se to oružje što hitnije vratilo u odgovarajuće osigurane prostore Teritorijalne obrane. Predsjedništvo je donijelo zaključak o osnivanju Gradskog štaba Teritorijalne obrane Zagreb, što je bio dio provođenja tekućih promjena u organiziranju Teritorijalne obrane.

Nakon potpisivanja Sarajevskog primirja u siječnju 1992. postalo je vidljivo da neprijatelj težište borbenih djelovanja prenosi na područje Bosne i Hercegovine. Tijekom proljeća 1992. godine počeo se rasplamsavati rat diljem BiH, a posebno je kritično bilo na području Hercegovine gdje je srpska vojska dolinom Neretve mogla prodrijeti sve do Ploča. U takvoj situaciji pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka pokrenuta je na današnji dan, 7. lipnja 1992. godine, velika zajednička operacija Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske i HOS-a – poznata pod nazivom "Lipanjske zore".

Mnogi stranci dragovoljno su 1991. godine stigli u Hrvatsku kako bi je branili od velikosrpske agresije. Velik broj njih dao je život za slobodu hrvatskog naroda, a znatan broj pretrpio je teška ranjavanja – među njima bio je Steve Gaunt koji je u Hrvatsku stigao u jesen ’91. iz Velike Britanije.

Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1992. godine, Sveta Stolica, prvi je put u nekoj službenoj prilici pokazala da, kada je riječ o hrvatskom teritoriju, ne priznaje više Jugoslaviju nego Hrvatsku. Učinio je to osobno papa sv. Ivan Pavao II. zaređujući monsinjora Petra Šolića za biskupa.