U emisiji je Strmota istaknuo kako je u Hrvatskoj demografska situacija katastrofalna što pokazuje i rekordno najniži broj novorođenih u 2020. godini. U hrvatskoj populacijskoj politici nema jasne vizije niti je u njoj prisutna struka rekao je Strmota dodajući da tu ima i puno politikantstva.

Za demografsku politiku potrebna su financijska sredstva i vrlo čvrsta politička volja. Nema političke volje zato što političke strukture imaju svoje kratkoročne interese a za demografsku politiku je potrebno dugoročno planiranje. Demografska politika se danas promatra kao neka konzervativna i nacionalistička politika što nema veze s mozgom. Potpuno krivo obiteljska politika se promatra iz perspektive milosrđa, kao socijala i neko nepotrebno davanje. Potrebno je stvaranje jasne obiteljske politike koja bi bila umrežena s gospodarskom politikom što nažalost, nije zaživjelo niti u Hrvatskoj niti u Europi i na tome treba još puno raditi, rekao je Strmota.

Naše najveće bogatstvo su obitelji s djecom

Obitelji nikad nisu ovisile o institucijama, pa ne ovise ni sada, i one su se uvijek nekako snašle. Po popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj ej bilo oko milijun dvjesto šesnaest tisuća obitelji od kojih sto dvanaest tisuća osamsto trideset obitelji je imalo troje ili više djece u kojima živi nešto malo manje od šesto tisuća ljudi. Naše najveće bogatstvo su obitelji s djecom, rekao je Malbašić, bez njih mi nemamo budućnosti bez obzira kako lijepu zemlju imali. Udruga obitelji 3Plus članica je Europske konfederacije velikih obitelji (ELFAC). Ovakve udruge u europskim zemljama imaju velikog utjecaja na kreiranje obiteljskih politika, kao primjer Malbašić je spomenuo Mađarsku.

Ivan Malbašić, Marin Strmota i Zvonimir Ancić

Teorija demografske tranzicije tumači koji su faktori utjecali na pad nataliteta, a među njima vrlo veliku igraju tzv. sociopsihološki čimbenici. Najčešće se govori o nekim materijalnim izdacima za demografsku politiku i to najčešće o dvjema naknadama: roditeljskim potporama i doplatku za djecu. Puno toga je u provođenju populacijske politike rasprostranjeno u drugim resorima te se tako cijela stvar razvodnjava. Stambeno zbrinjavanje i uređena situacija na tržištu rada može umnogome doprinijeti uspješnoj demografskoj politici.

Nama nedostaje kultura koja podupire obitelji. Djeca se prikazuju kao zapreka osobnog ostvarenja što se često provlači kroz medije. Ljudi se često boje djece jer nemaju puno toga riješeno. Pitanje je u kojoj su mjeri poslodavci spremni izaći ususret zaposlenim majkama. Veliki problem je i dostupnost i cijena vrtića. To se ne smije prepustiti na volju lokalnim jedinicama, istaknuo je Malbašić.

Strmota je izrazio sumnju u ambiciozan plan Nacionalne razvojne strategije da se stopa fertiliteta s 1.47 podigne na 1.8 do 2030. Proračun je najbolji pokazatelj kako je nevjerodostojna naša populacijska politika, rekao je Strmota. Malbašić je istaknuo kako nema konkretnih ciljeva, i očekivanih rezultata kao i jasne provjere učinjenoga.

Obitelj nije socijalna kategorija kojoj treba neka milostinja. Nju treba samo poduprijeti

Kod nas treba puno više govoriti o ljepoti življenja u obitelji, rekao je Malbašić. To je ključna poruka. Obitelj nije socijalna kategorija kojoj treba neka milostinja. Nju treba samo poduprijeti. Udruga obitelji 3Plus predlaže tri temeljne mjere. Dječji doplatak treba biti pravo svakog djeteta. Drugo je pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete. Treće i najvažnija mjera je zakonskim propisima i poticajnim mjerama prema poslodavcima uskladi obiteljski i poslovni život. Uz to je vrlo važna mjera roditelja odgojitelja koja se već provodi u Gradu Zagrebu, upozorio je Malbašić.

Gospodarska i migracijska politika su dvije iznimno važne politike koje uz neke male preinake mogu donijeti rezultate. Oko korone su se svi angažirali, a mi izumiremo i kao da se nikoga to ne tiče. Organiziraju se konferencije o različitim izazovima, a o ovom najvažnijem pitanju današnjice kao da se ne želi razgovarati, a morat će se, zaključio je Strmota.