Na današnji dan, prije točno 10 godina, 24. svibnja 2015. godine, na svetkovinu Duhova, papa Franjo je objavio da je svakom stanovniku planeta Zemlje napisao pismo – to okružno pismo je enciklika, koja je prema refrenu „Pjesme bratu Suncu“ koji na talijanskom glasi „Laudato si’, mi Signore“ dobila naziv – Laudato si’.

Prva enciklika koju je jedan papa posvetio brizi za očuvanje stvorenog svijeta

Sv. Franjo Asiški ispjevao ju je prepoznajući u ljepoti stvorenoga svijeta Božju ljubav i dobrotu, a nadahnula je i papu Franju da upravo po tom zazivu ta socijalna enciklika kojom je pozvao na brigu za zajednički dom, dobije ime.

Enciklika Laudato si’ je prva enciklika koju je jedan papa posvetio brizi za očuvanje stvorenog svijeta, iako su na neodgovorno ljudsko ponašanje prema okolišu čije posljedice su onečišćenje okoliša, klimatske promjene i izumiranje bioraznolikosti, upozoravali i njegovi prethodnici.

Upozorio na goruće okolišne izazove s kojima je suočeno čovječanstvo

Enciklika je prigodno objavljena uoči 21. Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP 21) koja je nekoliko mjeseci kasnije održana u Parizu te je bila snažan poticaj političkim vođama da napokon postignu dogovor oko smanjivanja emisija stakleničkih plinova.

Papa Franjo je u toj socijalnoj enciklici upozorio na goruće okolišne izazove s kojima je suočeno čovječanstvo te istaknuo da nikada tako loše nismo postupali s našim zajedničkim domom kao u posljednja dva stoljeća.

Najjače posljedice trpe oni najsiromašniji, koji su ujedno i najmanje krivi

Kultura odbacivanja koja generira otpad, razvoj koji teži kratkoročnom rastu i maksimalizaciji profita bez da brine o utjecaju na planet i ljude, nevoljkost političara da poduzmu potrebne mjere zbog usredotočenosti na neposredne rezultate, doprinose planetarnoj nepravdi jer najjače posljedice trpe oni najsiromašniji, koji su ujedno i najmanje krivi za takvo stanje.

Tako se gomila „ekološki dug“ bogatih prema siromašnima. Bilo da je riječ o razornim posljedicama klimatskih promjena čiji uzrok je golema potrošnja nekih bogatih zemalja, bilo izvoza otpada i otrovnih tekućina u zemlje u razvoju. Nema prostora za globalnu ravnodušnost, napisao je papa Franjo, jer smo svi jedna obitelj.

Nema prostora za globalnu ravnodušnost

Prepoznajući da je sve međusobno povezano, vizija cjelovite ekologije sadržana u enciklici Laudato si’ ukazuje na to da klimatsku krizu ne možemo promatrati odvojeno od društvenih, ekonomskih i političkih problema jer se ne suočavamo s dvije odvojene krize, jednom ekološkom i drugom društvenom, već sa jednom složenom krizom. Stoga je briga za okoliš neodvojivo povezana s brigom za druge ljude, posebice one najranjivije.

Nagomilani problemi se mogu rješavati jedino u zajedništvu

Ekološka kriza je poziv na duboko unutarnje obraćenje – osobno, ali isto tako i obraćenje zajednice jer nagomilani problemi se mogu rješavati jedino u zajedništvu, kroz dijalog. Nasuprot konzumerizmu, kršćanska duhovnost predlaže rast u umjerenosti i sposobnost da se bude  zadovoljan i s malim. Primjer sv. Franje Asiškog koji je živio u skladu s prirodom te se odricao materijalnog bogatstva tako je svojevrstan model održivog života.

Vjerojatno niti jedna enciklika nije izazvala toliki odaziv

Poziv pape Franje na brigu za zajednički dom dotaknuo je srca mnogih. Vjerojatno niti jedna enciklika nije izazvala toliki odaziv u praktičnoj primjeni, u tako kratkom vremenskom razdoblju. Objava socijalne enciklike Laudato si’ bila je snažan poticaj razvoju katoličkog ekološkog aktivizma kao i osnivanju globalnog Laudato si’ pokreta, a Caritas Internationalis proširio je djelovanje i na područje okoliša.