Tekst prenosimo s mrežnih stranica HKS-a.

Ovih se dana kritički spominje i piše o pojmu socijalna distanca. Taj pojam ima više značenja, od kojih je jedno značenje udaljavanje od drugih osoba u smislu emocionalnih odnosa. Dok neki prigovaraju zbog sadržaja i značenja tog pojma, drugi smatraju da bi trebalo promijeniti i njegov oblik. Stoga s različitih strana čujemo poticaje da ne samo da ne trebamo držati socijalnu distancu, već i da je uopće ne trebamo tako zvati. Pojam  društvena udaljenost mnogi smatraju prikladnijim, a ono čega se trebamo pridržavati jest fizička udaljenost ili razmak. Poželjno je ipak društveno povezivanje s drugima bilo pomoću različitih komunikacijskih tehnologija, bilo pomažući drugima kojima je to potrebno.

Pojam socijalna distanca nije nov, no u ovom razdoblju svjetske pandemije koronavirusa dobio je novo značenje u javno-zdravstvenom smislu, a to je: održavanje sigurne udaljenosti od drugih osoba, često i prikladno pranje ruku te pridržavanje drugih higijenskih navika zbog zaštite sebe i drugih osoba.

No pojam social distancing u engleskom jeziku, primjerice, postoji otprije te ima prethodno utvrđena značenja, koja se odnose i na njegove komunikološke, psihološke te lingvističke aspekte. U proksemičkim istraživanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bave ispitivanjem prostornog razmaka između osoba u različitim komunikacijskim situacijama, pokazalo se da načelno postoje četiri glavne vrste razmaka ili udaljenosti, a to su: intimna, osobna, socijalna ili društvena te javna.

Intimna i osobna udaljenost najmanje su i svojstvene za osobe s kojima komuniciramo u bliskom odnosu. One se odnose na komunikacijske situacije u kojima su nam druge osobe fizički blizu, odnosno najviše na udaljenosti do koje ih možemo obuhvatiti ispruženim rukama. Na tim udaljenostima možemo osjetiti toplinu i dah drugih osoba te dobro vidimo sve detalje na njima. Javna udaljenost veća je od tri i pol metra i odnosi se, primjerice, na udaljenost orkestra ili izvođača od publike ili javnog govornika od slušatelja.

Između te dvije vrste udaljenosti nalazi se socijalna ili društvena udaljenost i odnosi se na udaljenost između sudionika u komunikaciji od nešto više od jednog metra pa do otprilike tri i pol metra. U toj fazi vidimo osobu u cijelosti, ali više ne razaznajemo sve sitne detalje na njoj. To je udaljenost na kojoj obavljamo poslovanje s osobama koje nam nisu bliske, primjerice pri plaćanju u trgovini, ili koje se pridržavamo kada se nalazimo na društvenim događanjima s osobama koje ne poznajemo dobro. Takvo razumijevanje pojma socijalna distanca može nam pomoći i u razumijevanju tog pojma u javno-zdravstvenom smislu.

Pri tome je važno znati da su istraživanja rađena u američkim uvjetima pokazala da su proksemički prihvatljive udaljenosti u komunikaciji između sudionika nešto više od onih europskih. To je uvjetovano kako većom geografskom površinom države, pa onda i percepcijom prostora, tako i nekim društvenim konvencijama.

Treba napomenuti i da se pri prevođenju nekog pojma iz jednog jezika u drugi ne mogu uvijek jednostavno prenijeti i sva značenja toga pojma, nego se češće događa da samo neka značenja budu prenesena. Uz to neka su značenja pridržana za određene stručne i akademske krugove te su njima načelno bliskija nego općoj javnosti. No krajnji su test svakog jezika njegovi izvorni govornici i ono što je njima prihvatljivo kao prirodno i uvriježeno u jeziku.

Kako u hrvatskom, tako se i u engleskom jeziku sve više počinje koristiti, uz socijalnu, i pojam fizička udaljenost upravo zato da bi se značenje preciziralo. Taj pojam je konkretan i obuhvaća ono ponašanje koje se od nas očekuje tijekom trajanja pandemije koronavirusa, a vjerojatno i tijekom određenog razdoblja nakon nje, stoga neki smatraju da je taj pojam prikladniji za upotrebu.

Jezik nam pruža višestruke mogućnosti da se izrazimo te ne treba uvijek izbjegavati varijante riječi poput riječi distanca nauštrb riječi udaljenost ili razmak, kada se pri tome radi o bogatstvu i dinamici svakodnevnog jezika, no uvijek je važno da što bolje razumijemo što se pod određenim pojmom ili sintagmom misli. Stoga, kakogod da se odlučite zvati poželjno ponašanje tijekom trajanja pandemije, bilo fizička, socijalna ili društvena distanca, udaljenost ili razmak, važno je da razumijemo na što se taj pojam odnosi, te da se takvog ponašanja pridržavamo, kako bismo zaštitili sebe, a zatim i sve druge.