„Sedam glavnih grijeha“

U sklopu duhovno duhovitih večeri na Svetom Duhu Evangelizacijska zajednica sv. Maksimilijana Kolbea i fra Stjepan Brčina organiziraju studentski vjeronauk i vjeronauk za radničku mladež. Upravo je završen ciklus predavanja koji je trajao od Božića do Valentinova koji se bavio temom ljubavi, zaljubljenosti i braka, a sada su organizirani susreti duhovne pripreme za Uskrs kojima će pokušati približiti mladima snagu grijeha. Susreti „Sedam glavnih grijeha“ održavat će se svakog četvrtka u 20, nakon mise u 19 sati u Župi sv. Antuna Padovanskog, Sveti Duh 31.

„Uskoro ulazimo u korizmu te želimo mladim ljudima približiti snagu grijeha. Zato smo odlučili kroz ovaj ciklus predavanja govoriti o sedam glavnih grijeha. Nedavno sam ih pitao na vjeronauku koliko je od njih parcijalno odslušao i razlomio svaki od sedam grijeha da ih baš dobro razumije te ih je samo troje diglo ruku. Po tome sam uvidio koliko ljudi zapravo, pogotovo mladi, slabo poznaju koja je to razorna moć grijeha i kako nas uistinu đavao drži u ropstvu svaki puta kada smo u grijehu. Kada smo u grijehu on nam zatvara oči i mi imamo krivu sliku Boga, a to je ono što najviše muči mlade. Često imaju sliku Boga koji je sudac, koji će ih samo kazniti za njihove grijehe itd. Upravo zato smo htjeli razlomiti ovih sedam grijeha na sedam četvrtaka gdje ćemo govoriti o navedenom“, rekao je fra Stjepan te napomenuo da su pozvani različiti predavači kako bi tema što bolje bila prikazana mladima.

Marin Periš će 20. veljače otvoriti susrete s temom „Oholost“, zatim slijede 27. veljače Don Mihovil Kurkut s temom „Škrtost“, 5. ožujka vlč. Denis Žuškin s temom „Bludnost“, 12. ožujka s. Danijela Anić s temom „Zavist“, 19. ožujka fra Filip Musa s temom „Neumjerenost u jelu i piću“, 26. ožujka fra Vladimir Vidović s temom „Srditost“ te za kraj 2. travnja fra Brčina s temom „Lijenost“.

„Često razmišljamo što bismo učinili za korizmu i čega bismo se odrekli. Možda je najbolja odluka da kroz korizmu radimo na svojoj duši i da se odupremo grijehu, a oduprijet ćemo mu se onda kada ga upoznamo. Danas je grijeh relativiziran i često se njemu ne smije ni govoriti. Neke grijehe smo toliko relativizirali da ono što je grijeh više ni ne nazivamo grijehom. Zbog toga smo pokrenuli ovu temu“, naveo je fra Stjepan napomenuvši da su ljudi individualni i da se nekima određene teme svide više nego druge te da, naravno svatko ima drugačije preferencije, međutim ono što je svim mladima uvijek pozitivno iskustvo jest klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. „Tada nitko ne ostaje ravnodušan. Kada klečimo pred Isusom, svi se vrate radosni“, rekao je fra Stjepan te nastavio: „Moramo razumjeti da nisu ovo samo tribine i predavanja. Ovdje tražimo živog Isusa koji je sam rekao: Svi koji ste umorni i opterećeni dođite k meni, ja ću vas odmoriti.“

Fra Stjepan osvrnuo se također na to da mladi danas traže ozbiljne teme i ozbiljne odgovore, dubinu i duhovni rast. „Uglavnom mladi koji dolaze u Crkvu zaista traže ozbiljne odgovore i žele duhovno rasti. Danas vidjeti mladog čovjeka da moli redovito, da kleči pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, da prakticira sakramente, to je zaista jedan ozbiljan znak da oni traže dubinu. Meni je u interesu, kao njihovom duhovniku, upravo to im omogućiti i dati. Zato biramo i ovakve teme da dođu do tih spoznaja koje njih i zanimaju“, rekao je fra Stjepan istaknuvši da su kršćani ti koji imaju na određeni način dužnost govoriti o tome: „Ako nećemo mi govoriti o ovim temama koje su danas rak rana naše duhovnosti, a onda tko će?“

„Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu?“

Korizmene tribine „Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu?“ pri Franjevačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije i crkvi Bezgrešnog začeća BDM održavat će se kroz šest susreta također svakog četvrtka u 19 sati. Na tribinama će Robert Kurbaša, Marin Strmota, Marko Sladoljev, Oliver Vasilj, Ljuba Duvnjak i Ivana Marić govoriti o kulturi, demografiji, zaštiti života, politici, obitelji, obrazovanju, ekonomiji i vrednotama.

Fra Serđo Ćavar rekao nam je da je jedan od povoda za organizaciju ovih tribina pronašao u misli pape Benedikta XVI. koji je rekao da je ova duhovna kriza koja je pogodila zapad najozbiljnija kriza još od pada Rimskoga carstva. „Danas se poslužuje čovjekov ego, ali ne izgrađuje se i ne oblikuje čovjekova duša. Velikim dijelom to zahvaća i nas vjernike koji živimo u tom svijetu. Stoga smo se ove godine odlučili ponuditi šest tribina. Htjeli smo pozvati vjernike laike koji su zauzeti na područjima kulture, pitanja demografije s obzirom da naš narod izumire, zatim pitanja zaštite života, politike, obitelji itd.“, naveo je fra Serđo napomenuvši da su sve te teme, iako ozbiljne, zanimljive svim generacijama: „Svakodnevno susrećem vjernike i vidim da postoji glad za kršćanskom formacijom. Ovo su sadržaji i za mlade i za sve ostale koji su zainteresirani.“  Fra Serđo ističe da u korizmi vjernici, upravo zato što je to liturgijsko vrijeme duhovno vrlo snažno, žele dublje uroniti u svoju vjeru te smatra kako sve više mladih zrelo razmišlja. „Sve više ima mladih koji razmišljaju zrelo i koji žele na zdravim duhovnim temeljima graditi svoju budućnost, a to nam svima treba. I Crkvi i domovini“, napomenuo je fra Serđo.

Spomenuvši se benediktinskih samostana koji su bili utvrde kulture i vjere u vrijeme nastanka, a kada je svijet bio pun razvrata i duhovno zaglibio, fra Serđo navodi da i današnji vjernici ne trebaju bježati od svijeta. „Ako želimo opstati ne trebamo bježati od svijeta. Trebamo ići u svijet, ali ne bilo kakvi, već napojeni i osnaženi kršćanskim duhom, molitvom, postom, redom, zajedništvom i askezom koja je danas zaboravljena čak možda i u Crkvi“, naveo je fra Serđo istaknuvši da tek kada ponudimo duhovni sadržaj možemo vidjeti koliko gladnih za njime ima te napominje da se možda danas u tom strahu od napuštanja duhovnog Crkva i kršćani ponekad previše prilagođavaju svjetovnome. „Stalno se govori o dijalogu, suživotu i toleranciji na način kao da smo i mi u Crkvi preuzeli neki politički rječnik. Ali moramo se sjetiti prvih Isusovih riječi iz Evanđelja. On nije rekao ajmo mi malo dijalogizirati, već je rekao: Obratite se, vjerujte Evanđelju. Istina je ono što nam je kao vjernicima posredovano, ali se uvijek iznova tome treba vraćati i biti svjestan tko si. Tada si naravno spreman i za dijalog i za drugoga i za drugačijega, ali čvrsto napojen onim što jesmo i onim što nam je predano.“