Savjet pripremila dr. sc. Jadranka Mlikota.
Kada je riječ o savjetima nutricionista u kojima nas poučavaju kako se zdravo hraniti, vrlo se često upotrebljavaju izrazi zdrava ishrana, odnosno zdrava prehrana. Danas je, primjerice, vrlo raširena prehrana po krvnim grupama, širenje svijesti o tom kako pravilna ishrana neosporno ima velik utjecaj na opće zdravstveno stanje, a među zdravijim načinima mršavljenja, koje nutricionisti također preporučuju, mediteranska je dijeta tumačena kao način ishrane koji preferira određene namirnice i kulinarske metode osmišljene pod utjecajem tradicionalnih mediteranskih običaja, a što se vrlo često zorno predočuje mediteranskom piramidom prehrane! U svim navedenim savjetima nutricionista, dakle, rabe se obje riječi – i ishrana i prehrana te je opravdano zapitati se jesu li obje riječi u hrvatskom jeziku doista ravnopravne?
Naši suvremeni rječnici nisu posve jednoznačni u odgovoru na to pitanje. Primjerice, u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika (2000.) svoju su rječničku natuknicu dobile obje riječi, bez naznačene uporabne prednosti jedne u odnosu na drugu. Tako je riječ ishrana opisana kao „način hranjenja; hranjenje“ pa se govori o dobroj / lošoj / nedovoljnoj ishrani, a prehrana je također „hranjenje“, odnosno „uzimanje hrane radi zadovoljenja potreba i funkcioniranje organizma“ pa je onda posve opravdano upotrijebiti i izraze dobra / loša / nedovoljna prehrana.
U Rječniku hrvatskoga jezika Leksikografskoga zavoda (također objavljenoga 2000. godine) uz natuknicu ishrana upućuje se na zamjene riječima prehrana, odnosno hranidba, a ista je preporuka i u Razlikovnom rječniku hrvatskog ili srpskog jezika Vladimira Brodnjaka. Na prehranu nas upućuje i Institutov jezični savjetnik.
Riječ prehrana ima prednost u odnosu na riječ ishrana bez obzira što se u literaturi katkada pronađe i preporuka da se riječ ishrana može uporabiti ako je riječ o životinjskom načinu hranjenja (npr. ishrana jaradi), a prehrana ljudskom; takvu razliku u značenjskoj uporabi ne treba stvarati.
Premda s lošim prehrambenim navikama katkada imamo teškoća, s uporabom riječi prehrana ne bismo trebali jer značenjski posve može zamijeniti riječ ishrana bez obzira je li riječ o ljudskom, biljnom ili životinjskom hranjenju. Možda ćemo ovoga puta lakše ispraviti svoje jezične negoli prehrambene navike.