Kako je pojasnio na početku urednik, emisija Socijalni govor Crkve dio je plana djelovanja novoga vodstva Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve koji želi i putem Hrvatske katoličke mreže ponuditi bogatstvo socijalnog nauka Crkve i potaknuti interes šire javnosti za to područje. Centar je uz tu pokrenuo još jednu emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ koja se emitira svake srijede u 9.30 sati, a reprizira petkom u 5.30. i nedjeljom u 13.15.

Gosti prve emisije bili su prof. Stjepan Baloban, aktualni i prvi pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (1997. – 2004.), pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na KBFSZ i prof. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje HKS, koji je bio najprije tajnik (1997. – 2003.) a potom i pročelnik Centra u vremenu od 2004. do 2012. Pojašnjavajući na početku naslov emisije prof. Baloban je rekao kako je socijalni govor Crkve utemeljen na crkvenim socijalnim dokumentima, a uobličen tako da bude razumljiv ljudima našega vremena. Istaknuo je nužnost da prije svega predstavnici Crkve koriste taj govor, a da se ne služe drugim načinima govora kojima se služe političari, gospodarstvenici i drugi sudionici u javnom prostoru. Izrazio je želju da ova emisija progovori takvim načinom dijaloškoga govora koji spaja, a ne onim koji razdvaja i koji je tako snažno prisutan u našem društvu.

Potom je prof. Baloban podsjetio na početke Centra kojeg su osnovali hrvatski biskupi na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Đakovu 1996., s radom je započeo u studenome 1997., a svečano je otvoren 5. ožujka 1998. Centar je bio svojevrsni znak vremena u kojem se poslije demokratskih promjena i završetka rata puno očekivalo od Crkve a njezin socijalni nauk slabo poznavao. Bilo je to zanimljivo vrijeme, rekao je prof. Baloban, kad su mnoge stranke i sindikati nastojali u svojim programima staviti sintagmu socijalni nauk Crkve želeći tako istaknuti kako da djeluju sukladno tome nauku premda se sadržaj toga nauka nije mogao raspoznati u njihovim programima i statutima. Stoga je glavna zadaća Centra bila promicati socijalni nauk Crkve u društvu, ali i u Crkvi jer je slabo bio poznat i među vjernicima. U tom su se trenutku u sinergiji našli hrvatski teolozi i biskupi koji su spremno odgovorili na inicijativu teologa i osnovali Centar. Prof. Baloban se prisjetio razgovora s tadašnjim predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuharićem kad mu je predložio da se osnuje Centar kao tijelo biskupske konferencije ili pak Zagrebačke nadbiskupije na što mu je kardinal uzvratio pitanjem, a što on misli o tome. U takvom ozračju povjerenja nastao je Centar kao ustanova HBK, rekao je prof. Baloban te istaknuo kako je i danas temeljna zadaća Centra promicati blago socijalnog nauka koji je, nažalost, još uvijek slabo poznat kod nas.

Kao iznimno važan datum u promicanju socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj prof. Baloban je spomenuo 15. svibnja 1991. kad je Katolički bogoslovni fakultet priredio svečanu akademiju povodom 100. obljetnice enciklike „Rerum novarum“ i tom prigodom predstavljena je knjiga „Sto godina katoličkog socijalnog nauka“ u kojoj su sabrani svi dotadašnji crkveni dokumenti s toga područja. Govoreći o konkretnim aktivnostima Centra u proteklom razdoblju prof. Črpić je istaknuo školu socijalnog nauka Crkve za gospodarstvenike, mlade znanstvenike i druge ciljane skupine, emisiju „Socijalni kompas“ na HKR-u, brojne tribine itd. Uz to Centar je razvio bogatu znanstvenu djelatnost napose kroz razna istraživanja nastojeći prepoznati glavne probleme u hrvatskom društvu, a sve s ciljem traženja što adekvatnijih odgovora i rješenja na temelju socijalnog nauka Crkve. Centar je razvio i bogatu izdavačku djelatnost objavivši devetnaest knjiga na hrvatskom jeziku i tri na njemačkom o iznimno važnim temama za hrvatsko društvo koje i danas izazivaju svojom aktualnošću. Prof. Baloban je posebno istaknuo da je Centar u svojim počecima bio materijalno pomagan i intenzivno surađivao s njemačkom dobrotvornom ustanovom „Renovabis“.

Predstavljajući program i planove aktualnog vodstva Centra prof. Baloban je naglasio napose otvorenost za suradnju s medijima čemu bi trebala doprinijeti i nova mrežna stranice Centra koja je trenutno u izradi. Od planiranih događanja u nastupajućem razdoblju pročelnik Centra je posebno izdvojio dva događaja koja se imaju dogoditi tijekom iduće 2020. godine: simpozij o enciklici pape Franje „Laudato si“ i Šesti hrvatski socijalni tjedan.

Govoreći o samom socijalnom nauku Crkve prof. Baloban je podsjetio kako je u proteklih 130 godina objavljeno oko četrdeset dokumenata o raznim aspektima socijalnog nauka Crkve što govori o važnosti koju mu Crkva pridaje u svojem suvremenom djelovanju. Taj nauk ima svoja četiri temeljna načela: dostojanstvo ljudske osobe, načelo općega dobra, solidarnost i subsidijarnost. Na ta se načela oslanjaju druga tri: ljudska prava, sudjelovanje i povlaštena briga za siromašne.

U emisije prikazana i kratka povijest odjeka socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj koju je prof. Baloban podijelio u tri djela. Prvi dio se odnosi na razdoblje od 1900. do 1945. kad su održana dva velika hrvatska katolička sastanka 1900. u Zagrebu i 1913. u Ljubljani zajedno sa Slovencima. Uz mnoge druge aktivnosti i inicijative u tome razdoblju održana su i četiri hrvatska socijalna tjedna. 1945. se događa nagli prekid i tijekom idućih 45 godina svako ozbiljnije društveno djelovanje Crkve bilo je onemogućivano i zabranjivano. Treće razdoblje započinje demokratskim promjenama 1990. i karakterizira ga veliki zanos i mnoštvo raznih inicijativa. Događaju se tri velika susreta: 1992. Zbor hrvatskih vjernika laika, 1995. veliki skup o temi „Crkva, demokracija i opće dobro u Hrvatskoj“ te 2001. skup o mogućnostima organiziranog djelovanja vjernika laika u Osijeku. Osniva se Centar 1996., utemeljuje katedra socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu  2000. te se objavljuju brojne knjige o toj tematici. Prof. Baloban je zaključio kako je u proteklom razdoblju puno toga učinjeno na polju promicanja socijalnog nauka Crkve te unatoč određenom zastoju u proteklih nekoliko godina izrazio optimizam i spremnost da se učini još puno toga vrijednoga na promicanju i zaživljavanju načela socijalnog nauka Crkve u hrvatskome društvu.