Iako se o siromaštvu, cijenama i materijalnoj oskudici često govori u hrvatskom javnom prostoru, razumijevanje uzroka, oblika i odgovora na siromaštvo ipak nedostaje, smatra predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković.

„Ponekad političari nude prejednostavna rješenja poput novčanih naknada jer smatraju da će povećanjem mirovine za 10 ili 20 eura riješiti problem siromaštva starijih osoba. To je ipak puno dublji problem koji se mora početi rješavati danas za nadolazeće generacije, kao što se treba i pružiti pomoć ljudima koji su sada u toj životnoj dobi“, objasnio je Marković.

Istaknuo je da se posljednjih godina udio siromašnog stanovništva zadržava na približno 20 %, dok su prihodi ostatka stanovništva znatno porasli.

Dok većina stanovništva živi bolje, najugroženiji građani nisu osjetili poboljšanje. Siromašni moraju osjetiti da gospodarstvo napreduje, da smo socijalno osjetljivi.

Socijalna neosjetljivost najvidljivija je na iznosu zajamčene minimalne naknade, koja se dodjeljuje onima koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Iznos od 170 eura za radno sposobnog samca Marinković smatra „sramotnim“ s obzirom na to bi pojedinac trebao imati oko 750 eura prihoda da bi bio na pragu rizika od siromaštva.

Naknada ne omogućava ni preživljavanje, a kamoli izlazak iz siromaštva.

Foto: Depositphotos

Kako spajate „kraj s krajem“? Možete li si priuštiti meso, izlazak iz kuće?

Između 2 i 3 % stanovništva Hrvatske živi u materijalnoj oskudici. Riječ je o najsiromašnijima, onima koji se najčešće obraćaju sustavu socijalne skrbi i Crkvi, objasnio je Marinković dodavši da nam je kao stanovništvu zajedničko da smo „financijski jako krhki“, odnosno da prosječan građanin nema novca na raspolaganju.

„Statistike pokazuju kako bi svaki pojedinac trebao raspolagati s približno 500 eura ušteđevine za nepredviđene troškove, poput kvarova kućanskih uređaja i instalacija.“

280 tisuća građana na minimalcu

Minimalna plaća u Hrvatskoj 2027. iznosit će 1130 eura bruto, tj. oko 850 eura neto za pojedinca u gradu Zagrebu. Postavlja se pitanje kakve su mogućnosti čovjeka s minimalnim primanjima ako i „oni koji zarađuju tri do pet puta više od minimalca teško podmiruju potrebe kao što je plaćanje rata kredita ili spremanje djece na maturalac“, zapitao se predsjednik Marinković.

Zato HMPS predlaže da, u skladu s europskim zahtjevima, minimalna plaća iznosi najmanje 50 % prosječne ili 60 % medijalne plaće. Upozorava i da minimalna plaća tijekom godine zaostaje za ostalim plaćama. Naime, dok medijalne i prosječne plaće rastu, minimalna se ne povećava istim tempom, pa radnici s najnižim primanjima ne osjećaju u jednakoj mjeri koristi od gospodarskog rasta.

ODGOVORNOST CRKVE Koliko prepoznajemo potrebe ljudi oko sebe?

Iskustvo bliskog susreta s onima u potrebi najbolje poznaje Crkva, kako joj i nalažu tjelesna djela milosrđa. Međutim, često su materijalne poteškoće isprepletene s psiholoških i duhovnim potrebama, posvjedočila je Elza Parlov, voditeljica sektora karitativnog rada Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

„Mnogi ljudi dolaze zbog financijskih problema, ali iza njih često stoji emocionalna iscrpljenost jer nemaju podrške obitelji ili društva. Posebno zabrinjava porast poteškoća mentalnog zdravlja, kako kod mladeži tako kod starije populacije“, kazala je Parlov, te podsjetila na riječi pape Lava XIV. koji ističe da je briga za mentalno zdravlje sastavni dio brige za cjelovitu osobu.

Crkva / Foto: Depositphotos

Dodala je da većinu korisnika Caritasovog prihvatilišta za beskućnike u koji djeluje u Sesvetskom Kraljevcu čine hrvatski branitelji i mlade osobe.

„Brojne su predrasude prema siromasima poput onih da su to neradnici ili lijenčine, ne gledajući pritom pozadinu toga kako je osoba došla u tu situaciju. Obično je riječ o teškim životnim pričama“, dodala je Parlov te objasnila da je riječ o mladima koji se nisu snašli nakon izlaska iz sustava socijalne skrbi te o braniteljima čije su se obitelji raspale uslijed psiholoških poteškoća.

Obično je riječ o teškim životnim pričama!

Foto: Caritas Zagrebačke nadbiskupije

Nastojimo im pružiti potrebnu pomoć kako bi se ponovno vratili u društvo.

Ključnu ulogu u pružanju potrebne pomoći onima na rubu društva imaju upravo župni Caritasi. Zagrebački nadbiskupijski Caritas tako djeluje na području čak četiri županije kroz 165 župnih Caritasa.

Ondje se oslanjaju na djelovanje župnika i volontera.

„Župnici prilikom blagoslova kuća mogu spoznati osobu koja je u potrebi. To su najčešće ljudi koji nikada neće pokucati na Caritasova vrata, a volonteri će onda na diskretan način pristupiti obitelji i obavijestiti nadbiskupijski Caritas, koji će prema svojim mogućnostima pružiti pomoć“, ispričala je voditeljica.

Cijelu emisiju pogledajte na našem YouTube kanalu.