Nijedno scrollanje nije bezazleno

Što tražim na društvenim mrežama? Kakav sadržaj privlači moju pažnju? Na kakvom se sadržaju zadržavam par sekundi duže?

Sve su to pitanja koja bi svaki korisnik društvenih mreža morao sebi postaviti ako želi biti medijski pismen i odgovoran u virtualnom prostoru, ističe prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Nijedno scrollanje nije bezazleno, upozorava profesor Kanižaj, jer upravo tada algoritmi počinju učiti što nam se sviđa. Na temelju naših klikova i vremena koje provedemo gledajući određeni videozapis ili fotografiju, nude nam sadržaj za koji procjenjuju da će nas zanimati. Dovoljno je, primjerice, samo nekoliko sekundi zadržati se na određenom sadržaju na TikToku da algoritam prepozna da nas takav sadržaj zanima – kao da mu govorimo: „Daj mi toga još!“

Foto: Canva

Izazov za tebe!

Puno se u javnosti govori o štetnosti društvenih mreža, ali malo o načinima kojima korisnici mogu kontrolirati svoje iskustvo. Svatko je odgovoran za sebe te mora znati da ga algoritmi poznaju na temelju onoga što radi na internetu. Korisnik nije potpuno bespomoćan pred algoritmom. Naprotiv, svojim ponašanjem on mu svakodnevno daje upute o tome što želi, a što ne želi gledati. Zato, koliko god algoritmi poznavali nas, dio moći i dalje je – „u našim rukama“.

Ako gledamo sadržaj koji je sam po sebi besmislen, problematičan, rizičan, osuđujući ili eksplicitan jasno je da će nam takav sadržaj i „iskakati“ na društvenim mrežama, objašnjava profesor.

Idući put kad budeš u društvu razmijeni mobitele s prijateljima dok scrollate. Hoće li te posramiti ono što će pronaći na tvojoj „for you“ stranici? Ili će ti biti svejedno što bi netko drugi mogao saznati o tebi?

S druge strane, društvene mreže mogu poticati i ono što bismo mogli nazvati „dobrim“ ponašanjem. Ako tražimo kvalitetan i zdrav sadržaj – primjerice nagovore, tematske kateheze, poučne podcaste ili druge formativne sadržaje – algoritmi će nam s vremenom ponuditi više sličnih sadržaja. Tako društvene mreže mogu postati prostor u kojem ćemo se duhovno obogatiti, nešto novo i korisno naučiti ili se informirati o temama koje nas zanimaju.

Najproblematičnije je scrollanje prije spavanja.

Osim što korištenje mobitela narušava kvalitetu sna i posljedično tomu nas čini iritabilnijima i nervoznijima, često ćemo se u polusnu zadržati na sadržajima koji nas ne zanimaju ili su besmisleni, objašnjava profesor. Ponekad ćemo, tako polusvjesni, lajkati ili podijeliti nešto što nismo planirali pa se možemo dovesti u neugodne situacije.

Između ostaloga, i takvo „neplansko“ ponašanje na internetu ostavlja traga. Ono što smo gledali, budni ili u polusnu, ostat će u pamćenju algoritama pa će nam i nuditi takav sadržaj, kakav god on bio.

Foto: Canva

U tom smislu, ključno je naglasiti da nas sve ono što gledamo, slušamo ili čitamo na neki način oblikuje, bili mi toga svjesni ili ne. Birati sadržaj, a ne dopustiti algoritmima da bira umjesto nas temelj je medijske pismenosti i zdravog korištenja društvenih mreža.

Glavna obmana virtualnog svijeta je da će nam otvoriti vidike i učiniti nas pametnijima!

Svjesni algoritama i njihovog „udovoljavanja“ našim interesima i potrebama, važno je upozoriti i na još jednu „obmanu“ društvenih mreža.

Društvene mreže daju nam osjećaj da je cijeli svijet udaljen tek nekoliko poteza prstom. Upoznajemo nove kulture, ljude i fenomene, no paradoks je u tome što nam isti ti algoritmi mogu istodobno sužavati vidike.

U komunikologiji se ta pojava naziva „informacijskim mjehurićima“. Algoritmi nam, naime, serviraju sadržaj za koji procjenjuju da će nam se svidjeti – sadržaj koji je najčešće u skladu s našim interesima, stavovima i vrijednostima. Tako se postupno zatvaramo u vlastite „mjehuriće“, okruženi onime što već poznajemo i s čime se već slažemo.

Foto: Depositphotos

Problem je u tome što takav sadržaj rijetko propituje naše stavove, mišljenja i vrijednosti. Umjesto da nam proširuju pogled na svijet, algoritmi nam iznova nude ono što zadržava našu pažnju. A svaka sekunda koju provedemo u virtualnom svijetu ima svoju komercijalnu vrijednost – naše vrijeme, pažnja i interesi mogu se pretvoriti u novac.

To je vidljivo gotovo na svakom koraku: od reklama i sponzoriranih objava do sve prisutnijih Premium pretplata. Virtualni svijet tako nije samo prostor u kojem konzumiramo sadržaj – on je i tržište u kojem se naša pažnja neprestano pokušava zadržati i monetizirati.

Potrebno nam je povremeno „resetiranje“ mišljenja.

U stvarnom svijetu susrest ćemo ljude koji misle drugačije od nas – i upravo nas takvi susreti potiču da preispitamo vlastite stavove i proširimo vidike. Zato prepoznajmo svoj informacijski mjehurić i usudimo se izaći iz njega. Algoritam može birati što će nam ponuditi, ali mi biramo hoćemo li ostati u njegovom mjehuriću.

Naša vrijedna ekipa emisije „Budimo mladi“ ugostila je redovitog profesora sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i potpredsjednika Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu dr. sc. Igora Kanižaja kako bi s nama podijelio korisne i praktične savjete za sigurno snalaženje u online svijetu. Više poslušajte na platformi HKR+.