Misao vodilja homilije vrhbosanskog nadbiskupa bili su stihovi marijanske pjesme

Rajska Djevo, kraljice Hrvata naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar

„Naša Majko misao je koja je sigurno i u ovom svetištu mnogo puta tumačena i razmatrana od zajednice Isusovih vjernika. Majka je naša jer je majka našega Spasitelja. A naš Spasitelj, njezin sin Isus Krist, sve je ljude nazvao svojom braćom i sestrama. Samim time svoju majku neizravno je nazvao i našom majkom… Ona je i naša zora zlatna… Izdaleka, poput zvijezde zornice, najavila je svjetlost Spasitelja i Svjetlo svijeta. A od onoga časa kad ga je rodila, postala je zora našega spasenja, naša zora zlatna… Njezino uznesenje, draga braćo i sestre, ostvarenje je onoga što je davno napisao sveti Pavao da je Isus prvi od usnulih, odnosno prvina usnulih, a da će onda nekada uslijediti oni koji su njegovi na isti način. Gospino uznesenje, draga braćo i sestre, ostvarenje je onoga o čemu piše i tumači apostol Pavao. Ono je, na svoj način, učinak i plod Isusova uskrsnuća. Ono je, osim toga, i naša prethodnica…

Ona je i kraljica Hrvata. Ona je međutim, ne samo kraljica našega naroda, nego kao majka svih ljudi po Isusu Kristu, našemu bratu koji je također brat svih ljudi i po tome su onda svi ljudi njegova braća i sestre“, protumačio je.

Marijanska hrvatska geografija

Vrhbosanski nadbiskup istaknuo je da bi Blažena Djevica Marija, ona koja je po Božjoj volji poslana u povijest spasenja, bila „i moja i tvoja kraljica“, potreban je žar ljubavi, i to čiste, prema njoj i njezinu primjeru. To je ono stanje kad kraljuju pravila i zakoni nebesa, kad vlada Božji zakon, izvijestila je KTA.

Dodao je da je „iz ovog žara ljubavi i iz odanih srdaca jedan pjesnik zaokružio ono što se može nazvati Marijanska hrvatska geografija. Pa kaže: Od Trsata do Aljmaša ti si, Majko, snaga naša! Od Poreča do Škrpjela svetišta su Tvoja bijela. Olovo, Sinj i Tekije svud nas Tvoja Ljubav grije. Brijeg Široki i Kondžilo štitilo je Tvoje krilo.“

Dodao je da je u hrvatskom narodu podignuto i posvećeno, prema izračunima, više od tisuću crkava i kapelica na čast Blažene Djevice Marije.

Pozvao je vjernike da mole Marijin zagovor da Isus Krist, njezin sin, a naš brat, svakoga od nas blagoslovi kako bi u nama stalno mogla buktati čiste ljubavi, žar i spremnost da svoja odana srca Njemu pojedinačno, ali i kao narod, prikazujemo na dar.

Volimo svu braću i sestre jer su to braća i sestre našega starijega brata Krista Gospodina i jer su po tome to također sinovi i kćeri Blažene Djevice Marije.

Osvrt na neravnopravan izborni sustav

Mons. Vukšić je u homiliji istaknuo da samo poštujući i uvažavajući sve slike Božje stvorene u svakom čovjeku i svakoj zajednici, možemo kazati da počinjemo sličiti Kristu Gospodinu.

„Stoga, dok očekujemo poštivanje prava i dostojanstva svakoga naroda po zagovoru Blažene Djevice Marije, zahtijevamo i tražimo da se poštuju prava i pojedinaca, i kolektivna prava hrvatskoga naroda. Naš narod nije zbroj pojedinaca s posebnim potrebama da bi mu netko drugi morao pokazivati kako se ponašati i kako birati. Naš narod nije ni senilan, ni debilan da bi morao imati skrbnika koji će ga za ruku voditi i pokazivati mu kako na društvenoj razini ostvarivati vlastita prava i vlastito dostojanstvo“, poručio je nadbiskup Vukšić.

Propovijed je završio stihovima: „Dušo duše Hrvatske, Isusova mati, sunce naših stradanja, ne prestani nam sjati.“

Prije početka mise tisuće vjernika obilazile su čudotvornu sliku Gospe Kondžilske koja je bila izložena u prostoru pored vanjskog oltara. Poslije mise čudotvorna slika je vraćena u crkvu gdje je tijekom cijele noći nastavljen molitveni program.

Podsjetimo, čudotvorna slika Gospe Kondžilske u pisanim se tragovima prvi puta spominje 1779. u izvještaju fra Filipa Čovića, tajnika biskupa fra Marka Dobretića, prilikom biskupovog posjeta Komušini u rujnu te godine.