Kada je kao dijete rekao da želi postati imam, susjed mu je u šali odgovorio: „Zašto ne bi postao svećenik?“ Desetljećima kasnije, ta je dječja šala dobila „neočekivan“ nastavak - Senad Mrkaljević danas je svećenik.
U Njemačkoj živi oko sedam milijuna muslimana. Jedan od njih bio je 41-godišnji Senad Mrkaljević. Prije nekoliko godina prešao je na katoličanstvo, a danas je svećenik. Zbog toga je iznimka. Kada je prvi put u životu ušao u crkvu, u ranim dvadesetima, u početku se osjećao nesigurno.
Bilo je to za mene pravo iskušenje ući tamo“, kaže Senad Mrkaljević. „Pitao sam se: ‘Je li ovo što radiš ispravno?’“
Ovaj 41-godišnjak već je nekoliko tjedana svećenik. Za svećenika ga je u katedrali svete Hedvige u Berlinu zaredio nadbiskup Heiner Koch. Zbog toga je rijetka iznimka u Njemačkoj; čini se da u cijeloj zemlji nema drugih svećenika sa sličnom životnom pričom.
Jednoga ljetnog dana u Berlinu Senad Mrkaljević, inače rođen u Brčkom, pripovijeda svoju životnu priču, koja nije uvijek bila laka.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
„Sjećam se da je tada u mom susjedstvu suživot različitih vjera dobro funkcionirao.
Primjerice, kao dijete gledao sam pravoslavnu liturgiju na televiziji u kući naših srpskih susjeda, a potom sam rekao: ‘Želim biti imam.’ Susjed mi je odgovorio:
‘Zašto ne bi postao svećenik?’
Zajedno smo se smijali; nekoliko godina kasnije, kada je izbio rat, to više ne bi bilo moguće.“
Senad i njegova obitelj pobjegli su od rata iz rodnoga grada razorenog sukobima, najprije u Beč, a potom su se preselili u Berlin.
„Nije bilo lako razdoblje“, prisjeća se. „Teško sam se prilagođavao školi.“
Muslimanska vjera nije imala osobito važnu ulogu u njegovoj obitelji. „Zanimljivo, kao tinejdžer bio sam jedini koji je postio tijekom ramazana“.
Priznaje da je možda oduvijek bio „tragatelj za vjerom“. S 23 godine počeo je čitati Bibliju. Također je počeo nedjeljom ujutro odlaziti u crkvu na misu u 8 sati.
„U početku sam to činio potajno. Tada sam živio sa starijim bratom. Kada bih se vratio iz crkve, on je još spavao.“
No s vremenom mu je takav život postao teret. „Nisam želio voditi dvostruki život.“
Kada je počeo razmišljati o tome da bude kršten, odlučio je obitelji reći za novi smjer u svom životu. „Mojoj je majci to bilo posebno teško. Dobro me izgrdila“, prisjeća se Senad.
Ipak, ostao je ustrajan u svojoj odluci i bio kršten. U potpunosti je razumio njihove „rezerve“: iako njegova muslimanska obitelj nikada nije bila osobito religiozna, islam im je, dok su živjeli u stranoj zemlji, prirodno pružao osjećaj identiteta.
„Kada se Jugoslavija raspala, muslimanska vjera dala nam je identitet.“
„Dugo sam i temeljito razmišljao o tome je li to pravi put za mene“, kaže. Ipak, bio je siguran da mora zadržati kontakt s majkom, koja se i dalje protivila njegovoj odluci.
Znao sam da prekid kontakta ne bi bio dobar za moju dušu. I moj život tada ne bi dobro završio.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Studij je završio 2023. godine. Kaže da je, „uz Božju pomoć“, ustrajao unatoč svim poteškoćama; odustajanje nikada nije bilo opcija.
„To je nešto što želim prenijeti drugima u svom radu kao svećenik“, kaže.
Također naglašava da „kao i među kršćanima, i među muslimanima ima mnogo sekularnih ljudi koji se islamu priklanjaju prvenstveno zbog obiteljske tradicije.“
Zbog toga sebe vidi kao most između dviju religija.
Zanimljivo je da su moje obraćenje i moja odluka da budem zaređen za svećenika naišli na veliko odobravanje moje muslimanske obitelji u Bosni, kao i moje braće i sestara“, ističe Senad.
Njegovo životno iskustvo odražava se i u njegovoj službi kapelana u župi svete Edith Stein u berlinskoj četvrti Neukölln, u kojoj živi velik broj muslimana.
„Za mene je riječ o toleranciji među kršćanima, Židovima, muslimanima i nevjernicima“, kaže Senad, koji rado s vjernicima iz svoje župe odlazi na nogometne utakmice berlinske Herthe i voli svinjski „currywurst“.
Njegova majka je prihvatila njegov svećenički život; poput njegove braće i sestara, prisustvovala je njegovom ređenju prije nekoliko tjedana, prenosi Zenit.
Posljednjih desetljeća povećala se vidljivost osoba rođenih u muslimanskim obiteljima koje su prešle na katoličanstvo. Iako ne postoje precizni globalni statistički podaci, budući da obraćenje s islama u mnogim zemljama može dovesti do diskriminacije ili čak ozbiljnijih opasnosti, poput smrti, različita istraživanja i svjedočanstva pokazuju da se takva obraćenja događaju u Europi, Africi, na Bliskom istoku i u Americi.