Biskup Osla Fredrik Hansen objavio je da će pokrenuti postupak za kanonizaciju Sigrid Undset, čime se jedna od najuglednijih književnih figura Skandinavije stavlja na put prema mogućem proglašenju svetom te Katoličkoj Crkvi u Norveškoj daje istaknutu domaću kandidatkinju za svetost, objavio je National Catholic Register.

Rođena je u Danskoj 1882. godine i odgajana u Norveškoj u ateističkoj. Nakon očeve smrti obitelj je zapala u financijske probleme pa je 16-godišnja Sigrid počela raditi kao tajnica. Tada se, također, krenula baviti pisanjem.

Sa 25 godina doživjela je književni debi romanom „Fru Marta Oulie”, djelom o preljubu čija je uvodna rečenica — „Bila sam nevjerna svojem suprugu” — skandalizirala Norvešku, ali ju je istodobno vinula u središte javnosti.

Književni povjesničari ističu da je njezin život bio nekonvencionalan za ženu toga vremena.

Undset je pušila, pila, psovala te je bila poznata po oštrom jeziku i snažnoj osobnosti.

Dok je boravila u Rimu, započela je vezu sa slikarom Andersom Castusom Svarstadom, koji je u to vrijeme još bio u braku, a kasnije se za njega i udala. Zajedno su imali troje djece, od kojih je jedno bilo s invaliditetom, a Undset je također pomagala odgajati Svarstadovu djecu iz njegova prvog braka.

Godine 1924., u dobi od 42 godine, Undset je pristupila Katoličkoj Crkvi, što je bila kontroverzna odluka u pretežito luteranskoj Norveškoj. Unatoč kritikama, vjeru je javno svjedočila te je kasnije postala laikinja dominikanka i otvoreno pisala o svojem obraćenju u esejima i književnim djelima.

Neki norveški kritičari odbacivali su njezina kasnija djela nazivajući ih „katoličkom propagandom”, što je odražavalo nelagodu zbog činjenice da je jedna od najistaknutijih književnica u zemlji prigrlila katoličanstvo.

Divila se Chestertonu; navodno ga je upoznala te je prevela neka njegova djela na norveški jezik.

Četiri godine nakon obraćenja, 1928. godine, osvojila je Nobelovu nagradu za književnost, priznanje za svoje prikaze srednjovjekovne Skandinavije. Najpoznatija je po djelu „Kristin Lavransdatter”, povijesnoj trilogiji koja joj je donijela međunarodnu slavu.

Romani su bili prožeti srednjovjekovnim kršćanstvom i njegovim temama grijeha, milosti, patnje i pokajanja — temama koje su sve više odražavale njezin vlastiti duhovni put.

Undset je svojim pisanjem i svojim položajem jedne od najistaknutijih katoličkih glasova Skandinavije branila kršćansku vjeru i suprotstavljala se ideološkim strujanjima koja su preoblikovala Europu.

Bila je jedna od ranih kritičarki Adolfa Hitlera i nacizma te je tijekom Drugoga svjetskog rata pobjegla iz Norveške okupirane od nacista. Na kraju je stigla u Sjedinjene Američke Države, gdje je javno govorila protiv totalitarizma i u obranu svoje domovine.

Uzor svetosti za suvremeno doba

Biskupova odluka dolazi u vrijeme kada Katolička Crkva u Norveškoj nastavlja rasti zahvaljujući useljavanju i obraćenjima odraslih, istodobno nastojeći pronaći dublje korijene u vlastitoj povijesti zemlje.

Ako se postupak nastavi razvijati, Undset bi se mogla pojaviti ne samo kao slavna književnica čiji se život i djelo crkveno proučavaju, nego i kao jedinstven uzor svetosti za suvremeno doba: nesavršena, snažna, intelektualno ozbiljna žena koja je naposljetku, po milosti, doživjela preobrazbu i postala svjedokinja Krista.

Biskupijska faza postupka za proglašenje književnice svetom trebala bi službeno započeti ove jeseni. „Vjerujem da život i djelo Sigrid Undset mogu mnogo ponuditi kako Crkvi u Norveškoj tako i sveopćoj Crkvi”, rekao je biskup.