„I čovjek ima narav koju mora poštovati“, govorio je Benedikt XVI., nekadašnji član njemačkih katoličkih studentskih udruga. Papa Lav XIV. je ponovio te riječi primivši 5. lipnja, u Dvorani Pavla VI. u Vatikanu, njemačke katoličke studentske udruge.

Potaknuo je mlade da utjelovljuju i promiču „naše zajedničko čovještvo“ kroz evangelizaciju kulture, bez kompromisa s prolaznim trendovima i polazeći od sveučilišnih sredina koje su u prošlosti, kroz vjeru, bile istinski bedem protiv despotizma i ideologija, donosi Vatcan News.

„Herzlich willkommen!“

„Herzlich willkommen!“, „Dobrodošli!“ – bio je Papin pozdrav na njemačkom jeziku – koji je više puta ponovio tijekom govora – a koji je uputio pred više od tisuću studenata okupljenih na Cartellversammlungu, zajedničkoj konferenciji koja se prvi put održava izvan Njemačke.

„Vaša odluka da dođete ovamo, u Rim, ad Petri Sedem, motivirana je katoličkom vjerom koja vas određuje, zajedništvom koje nas povezuje kao Isusove učenike i kulturnim aktivnostima u kojima sudjelujete“, poručio je Papa.

Foto: Vatican media

Vjera iza vanjštine i etiketa

Sveti se Otac potom osvrnuo na vrijednost katoličkog identiteta, shvaćenoga kao postojano zauzimanje u vjeri, što se odražava u četiri vodeća načela udruge: religiji, znanosti, prijateljstvu i domovini.

Katolička vjera nije nikada bila samo neka vanjština ili etiketa, nego način života

„Suočena s despotizmom i ideologijama prošlosti, katolička vjera nije nikada bila samo neka vanjština ili etiketa, nego način života koji valja dijeliti u sveučilišnim i radnim okruženjima. Poput kvasca evanđelja, vaše bratstvo nastavlja rasti i na znanstvenom i političkom području, kao i unutar raznih akademskih, profesionalnih i društvenih krugova.“

Studij i bratstvo za suočavanje s tehnološkom revolucijom

Papa Lav XIV. je istaknuo dobrobiti te dimenzije zajednice ne samo za Njemačku, nego za cijelu Europu, u kojoj ta zemlja zauzima središnje mjesto. Podsjetio je također na kulturnu važnost ljudske osobe, Božjega stvorenja i kreatora vlastitog života.

„Suočeni s izazovima tehnološke revolucije, posebnu pozornost trebate posvetiti proučavanju i promicanju našega zajedničkog čovještva. U svom nesvodljivom izrazu kao muško ili žensko, ljudska je osoba zapravo uvijek relacijska i ograničena, te je stoga pozvana postati obveza za sebe i dar za druge.“

Posebnu pozornost trebate posvetiti proučavanju i promicanju našega zajedničkog čovještva

Dijeliti znanje uz uzajamno poštovanje

Razum i vjera su svjetla koja osvjetljavaju obećanja i obmane sadašnjosti – napomenuo je potom rimski biskup, potičući sve da doprinesu izgradnji mirnoga društva. To zajedništvo u namjeri izraženo je u motu udruge: „In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas“ („U nužnomu jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav“).

Te riječi svjedoče o istinskim temeljima

„Te riječi svjedoče o istinskim temeljima, kritičkom dijalogu i stalnoj predanosti koji karakteriziraju vašu udrugu. Odnos između članova brojnih udruga ne ograničava se na dijeljenje znanja, nego postaje uzajamno poštovanje. Ne ograničava se na ideje, nego postaje suradnička praksa.“

Foto: Vatican media

Promicanje „evangelizacije kulture“

Katoličke vrijednosti moraju se unositi u društvo ne kao „stranački nositelji stijega“ – kazao je Papa – nego promicanjem općega dobra, jačanjem suradnje bez kompromisa s prolaznim modama ili stavljanjem individualističkih preferencija ispred zajedničke tradicije Crkve.

Potičem vas stoga da promičete evangelizaciju kulture

„U radosti bratstva, potičem vas stoga da promičete evangelizaciju kulture: vaše sveučilišne organizacije neprestano privlače nove mlade ljude jer svjedoče zanos, kompetentnost i istinsko kršćansko prijateljstvo.“

Svjedočiti „kršćanski humanizam“

Rimski je biskup potom istaknuo da studij nije samo priprema za obavljanje profesije (Beruf), nego odgovor na poziv (Beruffung). Traženje istine je, naime, dobro „vrijedno želje i prenošenja”, koje nijedno područje znanja ne svodi na puku spekulaciju, nego oplemenjuje učenje kao predanost koja zahtijeva samodisciplinu i obraćenje, nadilazeći jednostavnu vježbu intelekta.

Potičem vas da budete svjedoci kršćanskoga humanizma

„Dajući sve od sebe postajemo odgovorni upravitelji u društvu, a da nas pritom ne zavedu karijere usredotočene na novac. Naprotiv, prepoznajemo da je kultura dobro čovječanstva: istina nas oslobađa, dok laž iskrivljuje imena i stvari. Suočeni s onim što dehumanizira ljude – posebno one najmanje među nama, siromašne ili bolesne – potičem vas da budete svjedoci kršćanskoga humanizma.“

„Nismo slučajni agregati čestica“

Dok je Benedikt XVI. govorio o „ekologiji čovjeka“ u prigodi posjeta Reichstagu u Berlinu u rujnu 2011., papa Franjo je pak isticao koncept „cjelovite ekologije“, upozoravajući da je svijet „pun značenja, a ne inertni entitet koji valja oblikovati po vlastitoj volji ili iz žeđi za moći“.

„Mi, naime, nismo slučajni skup čestica, nego tijela otvorena transcendenciji; usmjeravajući svoju žeđ za životom i pravednošću, za mudrošću i ljubavlju, zajedno otkrivamo istinu u spoznaji, djelovanju i vjerovanju.“

„Kroz“ odnos

Stoga se odnos s Bogom ne razvija „unatoč“ ljudskim aktivnostima, nego „kroz“ njih – napomenuo je Papa.

Odnos s Bogom razvija se kroz ljudske aktivnosti

„Da, kulturna je misija kršćana u usmjeravanju društva i povijesti prema tom vrhuncu života usredotočenoga na Boga. Zagovorom svetoga Bonifacija, evangelizatora Njemačke, budite svjedoci te mudrosti evanđelja u njemačkom i europskom društvu.“

Foto: Vatican media