Nigerijski nadbiskup Fortunatus Nwachukwu primijetio je rastuću kulturnu netrpeljivost prema kršćanstvu na Zapadu, gdje se prakticiranje vjere često promatra s dozom osude i sumnje dok se istovremeno inzistira na obrani vjerskih sloboda drugih.
Mons. Nwachukwu iskazao je zabrinutost zbog rastućeg neprijateljstva prema kršćanima, kako u dijelovima islamskog svijeta tako i u Europi.
Nigerijski nadbiskup, koji služi kao tajnik Odjela za prvu evangelizaciju pri Dikasteriju za evangelizaciju, rekao je za EWTN News da bi svaki ozbiljan razgovor o miru i suživotu morao započeti jasnom osudom protukršćanskog nasilja, posebno od strane muslimanskih vođa u mjestima gdje kršćani nemaju punu vjersku slobodu.
Kršćani kao „neprijatelji“ islama
Oslanjajući se na desetljeća diplomatske službe u Gani, Paragvaju, Alžiru i Švicarskoj, nadbiskup Nwachukwu je, iz prve ruke, opisao diskriminaciju kršćana ondje.
„Ne kritiziram islam; kritiziram način na koji neki ljudi prakticiraju islam“, rekao je.
„Ljudi samo viču o islamofobiji, ali uzroka joj ne treba tražiti na Zapadu. Treba ga tražiti u načinu na koji neki muslimani prakticiraju svoju religiju. Pozivam naše prijatelje muslimane da osude korištenje njihove religije kao religije nasilja.“
Papa Lav XIV. u travnju će posjetiti Afriku u sklopu apostolskog putovanja „tragovima svetog Augustina“. Na svom desetodnevnom putovanju Sveti Otac prvo će posjetiti većinski muslimanski Alžir, zatim Kamerun, Angolu i Ekvatorsku Gvineju.
Prisjetio se da su tijekom njegove službe u Alžiru kršćani otvoreno nazivani „neprijateljima islama“. Prepričao je da ga je jednom trgovac odbio poslužiti jer je nosio kolar. „Kršćani još uvijek nemaju punu slobodu prakticirati svoju vjeru“, rekao je.
Zapad se sve više srami svojih kršćanskih temelja
Nigerijski nadbiskup uputio je oštre kritike Europljanima jer vidi sve veću nevoljkost u obrani kršćanstva dok se sve više naglašava vjerska tolerancija.
„Svi osuđuju islamofobiju, ali nitko ne osuđuje kršćanofobiju.“
Napomenuo je da se nalazimo u postkršćanskoj Europi i na postkršćanskom Zapadu. Diskriminaciju je približio na primjeru vjerskih simbola: simbole budizma i islama gotovo se nitko ne usuđuje uklanjati niti to javno zahtijevati, dok se križevi uklanjaju bez većih poteškoća.
PROČITAJ Iran: Kako su kršćani postali „žrtveni jarci“, a Biblija zabranjena?
Tako možemo govoriti o svojevrsnoj kulturnoj nelagodi, pa i posramljenosti, u vezi s europskim kršćanskim nasljeđem.
„Kršćanstvo koje im je dalo obrazovanje, kulturu i društvo – sada im stvara nelagodu.“

katedrala Naše Gospe (Notre Dame) u Parizu uoči ponovnog otvaranja / Foto: REUTERS/Stephanie Lecocq
„Vraćanje“ misionara kao odgovor na sekularizaciju Europe
Naglasio je da rastuća prisutnost afričkih i azijskih misionara u Europi postaje još značajnija – kao svojevrstan znak nade da globalna Crkva može pomoći u ponovnom oživljavanju kršćanskog identiteta kontinenta.
„Zapad često zaboravlja da smo rezultat žrtava koje su podnijeli njihova braća i sestre misionari. No sada se snopovi – djeca tih misionara – vraćaju.“

Jubilej svijeta misija i Jubilej migranata / Foto: Vatican Media
Nadbiskup je ovaj p(re)okret opisao kao dar koji može ojačati kršćanstvo na mjestima gdje je sekularizam duboko ukorijenjen.
„Želimo da Crkve u Europi prihvate i budu ponosne na svoju misionarsku djecu.“
O snazi katoličanstva u Africi svjedoče i novi podatci iz Papinskog godišnjaka za 2026 i Statističkoga godišnjaka Katoličke Crkve za 2024. koji pokazuju značajan porast broja katolika na afričkom kontinentu, o čemu je izvijestio Vatican News.
Ipak, brojni se afrički narodi, pod neprijateljskim ili ekstremističkim režimima, suočavaju s vjerskim progonom.
„Ako se suočavate s progonom, to znači da je poruka koju nosite važna. Da vaša poruka nije važna, ljudi ne bi ni pomislili na vas. Dakle, poruka je: Nemojte misliti da ste sami. Znajte koliko vrijedite“, ohrabrio je nigerijski nadbiskup.