Zdravlje djece i mladih

Bez djece i zdravih obitelji nema budućnosti društva.

Pitanje zdravlja djece i mladih nije samo medicinsko, nego i demografsko pitanje, upozorio je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva. U raspravu o problemu prekomjerne tjelesne težine potrebno je uzeti u obzir i:

• utjecaj suvremenog načina života
• osobito smanjenje tjelesne aktivnosti
• pretjeranu uporabu digitalnih uređaja

Kao protutežu potrebno je:

• promicati odgoja za zdrav život
• poticati međusobno poštovanje među mladima
• rješavati problem izrugivanja i stigmatizacije djece zbog tjelesnog izgleda

Važno je otvoreno govoriti o problemima poput pretilosti i mentalnog zdravlja jer se samo zajedničkim djelovanjem znanstvenika, liječnika i društvenih institucija može odgovoriti na izazove koji sve snažnije pogađaju mlade naraštaje.

Foto: Canva

Medicinski aspekti

Izlagači s Medicinskog fakulteta u Splitu predstavili su problem debljine s medicinske strane.

Debljina je kronična metabolička bolest pandemijskih razmjera, koja se više ne može promatrati kao estetski, nego isključivo kao ozbiljan zdravstveni problem.

Važnost prevencije

Preventivne mjere moraju započeti već u obitelji i školi, jer se obrasci prehrane i kretanja formiraju u ranoj dobi.

Povećanje pretilosti osobito se uočava u urbanim sredinama.

Važno je čim prije dijagnosticirati probleme i provesti multidisciplinarni pristup liječenju, jer posljedice pretilosti zahvaćaju gotovo sve organske sustave.

Dugoročni utjecaj na zdravlje

Pretilost je povezana i s drugim bolestima, primjerice s astmom, jer višak tjelesne mase otežava kontrolu respiratornih bolesti i smanjuje učinkovitost terapije.

Istraživanja pokazuju dojenje ima važnu ulogu u prevenciji debljine te dugoročno smanjuje rizik prekomjerne tjelesne mase.

Istraživanja pokazuju povezanost dječje pretilosti s povećanim rizikom razvoja malignih bolesti u odrasloj dobi. Neravnoteža u ranim godinama života može imati dugoročne i ozbiljne posljedice.

Dječak / Foto: Depositphotos

Psihološka dimenzija

Društvene mreže imaju snažan utjecaj na percepciju tijela i prehrambene navike mladih, istaknuo je Neno Poljak, specijalizant pedijatrije na Klinici za dječje bolesti KBC-a Split.

Virtualni prostori oblikuju samopercepciju i povećavaju psihološki pritisak.

Paradoks digitalne kulture je u tome što istodobno promovira idealizirane slike tijela i potiče nezdrave obrasce ponašanja.

Pretilost se preklapa s poremećajima poput anoreksije, jer oba stanja imaju duboke psihološke korijene, istaknula je prof. Maja Rogulj, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije.

Potrebno je potražiti pravovremenu stručnu pomoć i uvažiti interdisciplinarnu suradnju.

Post i molitva / Foto: Unsplash

Duhovna dimenzija

Problem pretilosti treba sagledati i iz duhovne perspektive. Prehrana u starozavjetnim tekstovima pokazuje odnos prema hrani koji sadrži simboličku i duhovnu dimenziju.

Neravnoteža u tijelu često odražava i dublju neravnotežu u čovjekovu odnosu prema Bogu i sebi., rekao je izv. prof. dr. sc. Domagoj Runje, profesor Svetoga pisma Staroga zavjeta.

Umjerenost

Rasprava o problemu debljine otvara prostor za promišljanje ne samo o medicinskim, nego i o društvenim i duhovnim dimenzijama ljudskog života, istaknuo je prof. Ivan Bodrožić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Već je sv. Jeronim rekao: „Pretio trbuh ne rađa oštroumlje.“

Jeronimova misao govori o umjerenosti i odgovornosti prema vlastitom životu, kršćanska tradicija uvijek poziva na ravnotežu i disciplinu.

Mlade naraštaje treba odgajati za odgovornost, umjerenost i duhovnu zrelost u društvu obilja i užitaka.

Kao lijek pretilosti kršćanska tradicija predlaže umjerenost i askezu.

Kršćanska tradicija ne odbacuje tijelo, nego ga poziva na disciplinu i ravnotežu, jer briga za tijelo uključuje i brigu za duhovni život.

Foto: Daniela Musulin

U organizaciji Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) i Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Splitu održan je znanstveno-stručni skup na temu „Tijelo u neravnoteži: Debljina kao medicinski, društveni i duhovni izazov“ u petak, 6. ožujka.

Profesori izlagači s Medicinskog fakulteta u Splitu: izv. prof. prim. dr. sc. Ivana Unić Šabašov, doc. prim. dr. sc. Željka Karin, prim. dr. sc. Marijana Rogulj, doc. dr. sc. Benjamin Benzon, izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković.