Zdravlje djece i mladih

Bez djece i zdravih obitelji nema budućnosti društva.

Pitanje zdravlja djece i mladih nije samo medicinsko, nego i demografsko pitanje, upozorio je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva. U raspravu o problemu prekomjerne tjelesne težine potrebno je uzeti u obzir i:

• utjecaj suvremenog načina života
• osobito smanjenje tjelesne aktivnosti
• pretjeranu uporabu digitalnih uređaja

Kao protutežu potrebno je:

• promicati odgoja za zdrav život
• poticati međusobno poštovanje među mladima
• rješavati problem izrugivanja i stigmatizacije djece zbog tjelesnog izgleda

Važno je otvoreno govoriti o problemima poput pretilosti i mentalnog zdravlja jer se samo zajedničkim djelovanjem znanstvenika, liječnika i društvenih institucija može odgovoriti na izazove koji sve snažnije pogađaju mlade naraštaje.

Foto: Canva

Medicinski aspekti

Izlagači s Medicinskog fakulteta u Splitu predstavili su problem debljine s medicinske strane.

Debljina je kronična metabolička bolest pandemijskih razmjera, koja se više ne može promatrati kao estetski, nego isključivo kao ozbiljan zdravstveni problem.

Važnost prevencije

Preventivne mjere moraju se početi provoditi već u obitelji i školi, jer se obrasci prehrane i kretanja formiraju u ranoj dobi.

Povećanje pretilosti osobito se uočava u urbanim sredinama.

Važno je čim prije dijagnosticirati probleme i provesti multidisciplinarni pristup liječenju, jer posljedice pretilosti zahvaćaju gotovo sve organske sustave.

Dugoročni utjecaj na zdravlje

Pretilost je povezana i s drugim bolestima, primjerice s astmom, jer višak tjelesne mase otežava kontrolu respiratornih bolesti i smanjuje učinkovitost terapije.

Istraživanja pokazuju dojenje ima važnu ulogu u prevenciji debljine te dugoročno smanjuje rizik prekomjerne tjelesne mase.

Istraživanja pokazuju povezanost dječje pretilosti s povećanim rizikom razvoja malignih bolesti u odrasloj dobi. Neravnoteža u ranim godinama života može imati dugoročne i ozbiljne posljedice.

Dječak / Foto: Depositphotos

Psihološka dimenzija

Društvene mreže imaju snažan utjecaj na percepciju tijela i prehrambene navike mladih, istaknuo je Neno Poljak, specijalizant pedijatrije na Klinici za dječje bolesti KBC-a Split.

Virtualni prostori oblikuju samopercepciju i povećavaju psihološki pritisak.

Paradoks digitalne kulture je u tome što istodobno promovira idealizirane slike tijela i potiče nezdrave obrasce ponašanja.

Pretilost se preklapa s poremećajima poput anoreksije, jer oba stanja imaju duboke psihološke korijene, istaknula je prof. Maja Rogulj, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije.

Potrebno je potražiti pravovremenu stručnu pomoć i uvažiti interdisciplinarnu suradnju.

Post i molitva / Foto: Unsplash

Duhovna dimenzija

Problem pretilosti treba sagledati i iz duhovne perspektive. Prehrana u starozavjetnim tekstovima pokazuje odnos prema hrani koji sadrži simboličku i duhovnu dimenziju.

Neravnoteža u tijelu često odražava i dublju neravnotežu u čovjekovu odnosu prema Bogu i sebi., rekao je izv. prof. dr. sc. Domagoj Runje, profesor Svetoga pisma Staroga zavjeta.

Umjerenost

Rasprava o problemu debljine otvara prostor za promišljanje ne samo o medicinskim, nego i o društvenim i duhovnim dimenzijama ljudskog života, istaknuo je prof. Ivan Bodrožić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Već je sv. Jeronim rekao: „Pretio trbuh ne rađa oštroumlje.“

Jeronimova misao govori o umjerenosti i odgovornosti prema vlastitom životu, kršćanska tradicija uvijek poziva na ravnotežu i disciplinu.

Mlade naraštaje treba odgajati za odgovornost, umjerenost i duhovnu zrelost u društvu obilja i užitaka.

Kao lijek pretilosti kršćanska tradicija predlaže umjerenost i askezu.

Kršćanska tradicija ne odbacuje tijelo, nego ga poziva na disciplinu i ravnotežu, jer briga za tijelo uključuje i brigu za duhovni život.

Foto: Daniela Musulin

U organizaciji Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) i Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Splitu održan je znanstveno-stručni skup na temu „Tijelo u neravnoteži: Debljina kao medicinski, društveni i duhovni izazov“ u petak, 6. ožujka.

Profesori izlagači s Medicinskog fakulteta u Splitu: izv. prof. prim. dr. sc. Ivana Unić Šabašov, doc. prim. dr. sc. Željka Karin, prim. dr. sc. Marijana Rogulj, doc. dr. sc. Benjamin Benzon, izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković.