Ovaj apokaliptični roman smatra se jednim od najutjecajnijih proročkih djela moderne kršćanske književnosti. Benson u njemu opisuje posljedice društva koje je odbacilo vjeru, prikazujući trijumf sekularističkog materijalizma, relativizma i potpune kontrole države nad ljudskim životom.

Gospodar svijeta – naslovnica / Foto: Verbum

Autor, bivši anglikanski klerik koji se obratio na katoličanstvo i 1904. godine bio zaređen za svećenika, u romanu je stvorio viziju svijeta u kojem je religija potisnuta, a čovječanstvo prepustilo svoju sudbinu lažnom obećanju utopijskog jedinstva i progresa.

Djelo opisuje dolazak Antikrista – karizmatičnog vođe koji istodobno promiče ideje koje razaraju temelje društva i ljudskoga dostojanstva.

Što kažu pape?

Kardinal Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI., 1992. godine je tijekom predavanja na Katoličkom sveučilištu u Milanu istaknuo da knjiga „Gospodar svijeta” već sama po sebi „potiče na duboko promišljanje, osobito u kontekstu suvremenog svijeta obilježenog relativizmom i sve snažnijim sekularnim tendencijama”.

U određenom smislu, roman je proročki.

Papa Franjo više je puta spominjao ovaj roman kao iznimno važan za razumijevanje opasnosti ideološke kolonizacije i kulturnog niveliranja. Tijekom susreta s predstavnicima akademskog i kulturnog života u Budimpešti, 28. travnja 2023., kazao je kako knjiga „pokazuje da mehanička složenost nije isto što i istinska veličina te da se u najočitijoj vanjštini skriva najpodmuklija zamka”.

„U određenom smislu, roman je proročki”, rekao je papa Franjo. Iako je napisan prije više od stoljeća, opisuje budućnost u kojoj tehnologija dominira, a u ime napretka sve se standardizira. Posvuda se propovijeda novi humanizam koji potire razlike, poništava život naroda i ukida religije”.

Papa Franjo / Foto: Depositphotos

Papa Franjo je naglasio da se u takvom društvu „sve razlike brišu, dok se suprotstavljene ideologije stapaju u homogenizaciju koja rezultira ideološkom kolonizacijom. Čovječanstvo u svijetu kojim upravljaju strojevi postupno biva svedeno na minimum, a društveni život postaje žalostan i ispražnjen”.

„U romanu svi djeluju malodušno i pasivno, a čini se samorazumljivim da se bolesni uklanjaju i prakticira eutanazija”, dodao je Franjo. „Nacionalni jezici i kulture ukidaju se kako bi se postigao univerzalni mir, koji se potom pretvara u opresiju temeljenu na nametanju suglasja, do te mjere da jedan od protagonista ustvrdi kako je svijet prepušten perverznoj vitalnosti koja sve kvari i pomućuje”.

Nacionalni jezici i kulture ukidaju se kako bi se postigao univerzalni mir…

Papa Franjo je roman preporučio i 2015. godine tijekom konferencije za novinare na povratnom letu iz Manile, ističući da djelo „prikazuje dramatične posljedice isključivanja Boga iz društva”.

Kardinal Robert Prevost, prije nego što je 8. svibnja ove godine izabran za papu Lava XIV., također je preporučio „Gospodara svijeta” u intervjuu za augustince u Rimu. „Knjiga govori o tome što bi se moglo dogoditi u svijetu ako izgubimo vjeru”, istaknuo je tada kardinal Prevost.

Kardinal Robert Prevost i papa Benedikt XVI. / Foto: Vatican Media

Dodao je da roman sadrži mnoge poticaje za promišljanje o današnjim izazovima i odgovornosti vjernika: „Sadrži odlomke koji daju mnogo materijala za razmišljanje o svijetu u kojem živimo. Potiče nas da nastavimo živjeti u vjeri i da dublje cijenimo tko smo kao ljudska bića, braća i sestre, razumijevajući odnos s Bogom i Božju ljubav u našim životima”.

Sadrži odlomke koji daju mnogo materijala za razmišljanje o svijetu u kojem živimo.

Kako podsjećaju crkveni izvori, „Gospodar svijeta” bio je citiran i u različitim papinskim govorima i dokumentima posljednjih desetljeća, a brojni teolozi smatraju ga jednim od najvažnijih distopijskih romana 20. stoljeća, prenosi IKA.

U hrvatskom prijevodu Gospodar svijeta doživio je već devet izdanja u nakladničkoj kući Verbum.