Svibanj je u Katoličkoj Crkvi na poseban način posvećen brizi za stvoreno s obzirom na to da vjernici tijekom Tjedna Laudato si’, kada se obilježava obljetnica objave socijalne enciklike pape Franje Laudato si’, molitvom i djelovanjem svjedoče brigu za zajednički dom i sve njegove stanovnike.

A tom našem domu, planetu Zemlji, kako je nedavno objavila Svjetska meteorološka organizacija u novom Izvješću o stanju globalne klime, nije dobro. Naime, posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kako se ističe u tom Izvješću, tijekom 2024. godine dosegnule su nove rekordno visoke razine.

Tako je upravo prošla, 2024. bila prva kalendarska godina čije su temperature premašile one iz predindustrijskog razdoblja za više od 1, 5 Celzijeva stupanja, te je proglašena najtoplijom godinom otkako se vrše motrenja unazad 175 godina. Koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi su najviše u posljednjih 800 tisuća godina, a u protekle tri godine dogodio se i najveći trogodišnji gubitak mase ledenjaka u povijesti mjerenja.

2024. proglašena najtoplijom godinom otkako se vrše motrenja unazad 175 godina

Toplina oceana je u 2024. također dosegnula najvišu razinu u povijesti motrenja dugoj 65 godina, a tijekom svake od proteklih osam godina zabilježen je novi rekord te je stopa zagrijavanja oceana u zadnja dva desetljeća za više nego dvostruko premašila vrijednost iz prethodnog razdoblja od 1960. do 2005. godine.

Zbog zagrijavanja oceana propadaju morski ekosustavi, dolazi do gubitka bioraznolikosti te se smanjuje njegova sposobnost upijanja ugljika, a uz to doprinosi nastanku tropskih oluja i podizanju razine mora.

Ekstremni vremenski događaji tijekom 2024. godine doveli su do najvišeg godišnjeg broja raseljenih osoba od 2008. godine, uništavajući kuće, infrastrukturu, šume, poljoprivredna zemljišta i bioraznolikost.

Unatoč tim lošim vijestima, Izvješće pokazuje da je još uvijek moguće ograničiti dugoročni porast globalne temperature na 1, 5 Celzijeva stupnja, što je i cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju emisija stakleničkih plinova iz 2015. godine, no da bi se to postiglo potrebno je snažnije djelovanje kako bi se iskoristile prednosti jeftinih i čistih obnovljivih izvora energije za sve. A upravo povećanje korištenja obnovljivih izvora energije bilo je u fokusu Dana planeta Zemlje koji je obilježen 22. travnja, ove godine s temom „Naša snaga, naš planet“.

Briga za okoliš neodvojivo je povezana s brigom za druge ljude.

Poziv na promjenu

Svim državama svijeta tako je upućen poziv da se ujedine i utrostruče globalnu proizvodnju čiste električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Neke države pokazuju da je to moguće, primjerice Island koji 99,99 % električne energije dobiva iz obnovljivih izvora te do 2040. godine namjerava postati ugljično neutralan, a Urugvaj se transformacijom svog energetskog sektora oslobodio ovisnosti o uvoznoj nafti te čak 98 % električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

Prijelaz na obnovljive izvore energije ne samo da pozitivno utječe na zaustavljanje rasta globalne temperature već isto tako unapređuje kvalitetu života milijuna ljudi diljem svijeta jer im osigurava dostupnu i jnjeftinu energiju. S obzirom na to da su cijene solarnih modula pale do 93 % između 2010. i 2020. godine, već danas imamo na raspolaganju rješenja i tehnologije kako iz obnovljivih izvora proizvesti čistu, jeftinu i neograničenu energiju za cijeli planet, što može transformirati živote mnogih, posebice onih najsiromašnijih. Jer briga za okoliš neodvojivo je povezana s brigom za druge ljude, isticao je papa Franjo.

Tjedan Laudato si’ kada obilježavamo obljetnicu izlaska socijalne enciklike Laudato si’, obilježava se od 24. do 31. svibnja, s temom „Rastuća nada“. Poticaj je to vjernicima da u većoj mjeri žive svoj poziv čuvara Božjeg djela, na koji je tom enciklikom podsjetio papa Franjo te mijenjanju svakodnevne navike koje taj poziv ne odražavaju.

Tihana Mojsinović

Tihana Mojsinović je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), izvršna je direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta “I stvori Bog zemlju”. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve.