„Etički kodeks za klerike, redovnike, redovnice i vjernike laike u crkvenoj službi o korištenju medija i društvenih mreža“ stupa na snagu 5. svibnja 2025. i vrijedi za područje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. U Odluci BK BiH se ističe da kodeks „nije zbroj zabrana, već poziv na zrelu, odgovornu i ljubavlju vođenu komunikaciju, koja služi istini, promiče dijalog i otvara prostor Božjoj milosti u svijetu“.

Drugi vatikanski koncil, u dekretu Inter mirifica, ističe važnost sredstava društvene komunikacije:

„Dakako, Majci je Crkvi poznato da ta sredstva, ako se ispravno rabe, pružaju djelotvornu pomoć ljudskom rodu, jer mnogo pridonose odmoru i naobrazbi duha te širenju i učvršćivanju Božjega kraljevstva.“ (Inter mirifica, br. 2.)

Sveti Pavao VI. u dokumentu Communio et progressio jasno poziva na odgovornost u komuniciranju:

Nije dovoljno koristiti medije za naviještanje Evanđelja – Crkva je pozvana oblikovati kulturu komunikacije duhom Evanđelja. (Communio et progressio, br. 11.)

Svjedočanstvo vjere i autentičnost

(1) Klerik, redovnik, redovnica, kao i svaki vjernik laik u crkvenoj službi pozvan je biti autentičan svjedok Evanđelja.

Njihov nastup u medijima i uopće u javnosti treba odražavati vjernost Kristovu nauku, crkvenom učiteljstvu i evanđeoskim vrijednostima.

(2) U svakom medijskom istupu, klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi trebaju govoriti i pisati jasno, iskreno i s punim integritetom, izbjegavajući dvosmislenost i senzacionalizam.

(3) U svećeničkoj i đakonskoj službi nemoguće je precizno odvojiti korištenje društvenih medija u privatne svrhe i u javne svrhe. Svećenici i đakoni su uvijek u posebnom fokusu svojih bližnjih, bilo poslovno, bilo privatno.

Poštivanje istine i odgovornost

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi dužni su isticati istinu, uz uvažavanje činjenica i konteksta, te pritom izbjegavati populizam, samopromociju, širenje dezinformacija, nagađanja ili neprovjerenih tvrdnji.

(2) Među mnoštvom tekstova, videa i slika na internetu ima i onih koji namjerno šire lažne izjave i informacije. Treba provjeriti sve postojeće izjave i informacije prije objavljivanja na vlastitoj stranici i ne širiti informacije iz izvora koji je nepovjerljiv.

(3) Ljudi komuniciraju na društvenim mrežama jedni s drugima i „službeni/institucionalni“ stil se lako može krivo shvatiti. Za komunikaciju treba birati jezik koji odgovara statusu osobe. Ako je osoba klerik, odnosno redovnik ili redovnica, onda ima obvezu i odgovornost i prema svojoj biskupiji, odnosno redovničkoj zajednici.

(4) Uvijek treba biti svjestan težine svojih riječi i mogućeg utjecaja na vjernike i širu javnost.

Poštovanje dostojanstva svake osobe

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi obvezuje se u javnim nastupima poštivati ljudsko dostojanstvo svake osobe, bez obzira na njezino vjersko uvjerenje, svjetonazor, društveni status ili životne okolnosti.

(2) Nije dopušten govor mržnje, diskriminacija, ponižavanje ni bilo koji oblik verbalnog nasilja.

(3) Ako postoje bilo kakvi zahtjevi za kontakt sa strane maloljetnika, treba biti sigurno da su njihovi roditelji/zakonski skrbnici upoznati s tim i da su slobodno dali dopuštenje. Treba tražiti i pisanu izjavu roditelja/zakonskih skrbnika o pristanku i dokumentirati je prije potvrde zahtjeva.

Izbjegavanje politizacije

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi u medijima ne smiju koristiti svoju službu za političku promidžbu, stranačko svrstavanje ili sudjelovanje u političkim kampanjama.

(2) Dopušteno je ukazivati na etičke i moralne dimenzije društvenih pitanja, ali uvijek s evanđeoskim duhom, u skladu s crkvenim socijalnim naukom i s distancom od političkih ideologija.

Suradnja s crkvenim autoritetom

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi dužni su prethodno konzultirati nadležne crkvene autoritete (npr. biskupa ili redovničkog poglavara) kad sudjeluju u važnim, osjetljivim ili široko gledanim medijskim istupima.

(2) Fotografije u galeriji slika, videouraci, tekstovi kao i glasovne poruke ne smiju biti u suprotnosti s katoličkom vjerom i moralnim naukom.

(3) U pitanjima koja se tiču službenog nauka Crkve, klerici, redovnici, redovnice i vjernici laici s crkvenom službom ne nastupaju kao privatne osobe, već kao službeni predstavnici Crkve.

(4) Klerici i članovi redovničkih instituta mogu sudjelovati u medijima u pitanjima koja se tiču katoličkog naučavanja ili ćudoređa, ako imaju dozvolu vlastitoga dijecezanskog biskupa i držeći se njegovih uputa; ukoliko je nastup izvan vlastite biskupije, potrebna je suglasnost i mjesnog ordinarija. („Dopunske odredbe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uz Zakonik kanonskoga prava“, Vrhbosna 3/1999., str. 321)

Pastoralna osjetljivost i ton komunikacije

(1) Svi društveni mediji jesu javni mediji po naravi. Ono što se distribuira na društvenim mrežama potencijalno je vidljivo svim korisnicima. Čak i oni sadržaji koji su već uklonjeni i izbrisani, možda su već od nekih trećih strana spremljeni.

(2) Komunikacija treba biti prožeta duhom ljubavi, razumijevanja, praštanja i nade, a ne osuđivanja.

(3) Komunikacija društvenim medijima ne može i ne smije zamijeniti osobni, povjerljivi razgovor.

(4) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi moraju pokazati osjetljivost prema temama koje mogu duboko pogađati ljude (npr. obitelj, moral, spolnost, osobne tragedije).

(5) Ponašanje i jezik na društvenim mrežama ne daju istu percepciju kao u fizičkom svijetu, odnosno u telefonskom ili osobnom razgovoru.

Profesionalnost i priprema

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi se trebaju ozbiljno pripremiti za medijske nastupe i odgovorno iznositi svoje mišljenje u medijima.

(2) Ako se radi o javnim platformama (televizija, radio, internet), dužni su voditi računa i o neverbalnoj komunikaciji, govoru tijela, načinu izražavanja i općem dojmu koji ostavljaju.

Diskrecija i povjerljivost

(1) Strogo je zabranjeno koristiti ili distribuirati na društvenim mrežama informacije i podatke koji su dobiveni u povjerenju (npr. kroz ispovijed, pastoralni razgovor ili savjetovanje).

(2) Podaci, koji su predmet službene i poslovne tajne, smiju se koristiti samo uz suglasnost nadređenih.

(3) U javnom prostoru ne raspravlja se o konkretnim osobama ili slučajevima bez izričitog dopuštenja i vodeći računa o svim zakonskim odredbama o zaštiti privatnosti.

Podaci iz profesionalnog ili privatnog okruženja mogu se koristiti samo uz izričit, pismeni pristanak osoba o kojima se govori.

(4) Ne smije se distribuirati slike, videozapise, glazbu, tekstove ili druge sadržaje na kojima postoje autorska prava treće strane, bez pristanka nositelja autorskih prava.

Svjedočenje nade

(1) Medijski nastupi klerika, redovnika, redovnica i vjernika laika u crkvenoj službi trebaju biti ohrabrujući, prožeti porukom nade i pozivom na obraćenje, ljubav i milosrđe.

(2) Cilj komunikacije klerika, redovnika, redovnica i vjernika laika u crkvenoj službi je evangelizacija i izgradnja zajedništva, a ne izazivanje podjela ili sablazni.

Odgovorno korištenje društvenih mreža

(1) Klerik, redovnik, redovnica i vjernik laik u crkvenoj službi dužni su i na društvenim mrežama ponašati se u skladu sa svojim pozivom: s dostojanstvom, poštovanjem i u skladu s naukom Crkve.

(2) Osobni profili klerika, redovnika i redovnice trebaju jasno odražavati njihovu službu i ne smiju sadržavati neprikladne sadržaje ili uvredljive komentare.