Ovo kažem jer se naši geni ni u jednoj molekuli ne razlikuju ni od gena „Dedeka Kajbumšćaka”, što je popularni naziv za krapinskoga pračovjeka koji je živio prije više od 100 000 godina, ni od već spomenutoga Shakespeareova suvremenika.
Ljudski organizam milenijima ostaje isti, a izmjenjuju se samo količina, vrsta i ritam informacija koje primamo i obrađujemo. E pa ta „informacijska inflacija” dosegla je tu razinu da ugrožava opstanak ljudskoga roda u cjelini.
Ljudski organizam milenijima ostaje isti, a izmjenjuju se samo količina, vrsta i ritam informacija
Možda će čitatelji misliti da pretjerujem, ali sagledajmo malo sljedeće činjenice: količina informacija kojoj je suvremeni čovjek izložen i brzina promjene tih informacija imaju znanstveno dokazan negativan učinak ne samo po duševno zdravlje već i po čistu ljudsku fiziologiju. Prije nego nastavim s primjerima, napomenut ću kako bi se ovu „informacijsku hiperinflaciju” možda i moglo kontrolirati da 2010. godine na svijet nije došao jedan od najpraktičnijih i najopasnijih izuma u povijesti čovječanstva: pametni telefon.
Poznati njemački psihijatar Manfred Spitzer u svojoj knjizi Epidemija pametnih telefona kaže kako je „u posljednjih deset godina, pametni telefon golemom brzinom osvojio svijet i promijenio svakodnevicu svojih četiri milijarde korisnika kao nijedna tehnička inovacija prije. Od jutra do večeri, na poslu i u privatnom životu: čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu?”
Čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona
Cijene koju plaćamo svjestan je gotovo svaki roditelj djeteta rođenoga u posljednjih četvrt stoljeća, kada tijekom obiteljskoga druženja njegova djeca međusobno komuniciraju putem svojih ekrana. To interpersonalno otuđenje čak je i jedno od manjih zala koje nam je moderno doba nametnulo – najštetniji učinak koji „informacijska hiperinflacija” ima po današnje društvo, posebice djecu i mladež širi se preko društvenih mreža. Od promicanja neprikladnoga ponašanja, hiperseksualizacije djece, liberalizacije spolnosti, romantizacije duševnih oboljenja, online izrugivanja, glorifikacije nasilja, sotonizacije svih onih koji ne misle kao „mi”, društvene mreže postale su rasadnik uništenja zdravoga razuma i normalnoga psihosocijalnog razvoja djece.
Profesorica psihologije Jean M. Twenge sa Sveučilišta u San Diegu upravo društvene mreže smatra jednim od glavnih razloga što su djeca rođena nakon 1995. godine, a koje ona naziva „super-povezana iGeneracija”, sve manje sretnija i potpuno nespremna za odrastanje.
Mnogi investitori i poduzetnici, pa i sam šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama
Na zdravstvene posljedice pretjerane uporabe pametnih telefona/društvenih mreža upozorava i dr. Spitzer, koji kaže kako „mnogi investitori i poduzetnici, pa i sam šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama, francuski ih je predsjednik tamo potpuno zabranio, a Južna Koreja već godinama ima zakone koji štite mlade od najgorih posljedica upotrebe mobitela”.
Osobno, svjetlo na kraju ovoga tunela samo djelomično vidim u restrikciji uporabe pametne telefonije, a puno više u „buđenju” konzervativnih i kršćanskih vrijednosti koje je počelo masovnom pobjedom Donalda Trumpa na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u.
Možemo biti „superpovezani” putem moderne tehnologije i u milisekundi kontaktirati nekoga na drugom kraju svijeta, a opet, kao ljudi, biti međusobno udaljeni svjetlosnim godinama u prostoru koji je izgubio povijesne značajke obiteljskih i kršćanskih vrijednosti.
Stoga, pozdravljam ovu novu „konzervativnu zoru” koja je svanula u Americi i nadam se da će njezine zrake što prije obasjati cijeli hrvatski puk, posebice u Domovini i BiH.
Izvor: Svjetlo riječi