Budi dio naše mreže

Kada netko sagriješi, to ispovijeda i biva mu oprošten grijeh, ali posljedice ostaju i one ranjavaju Crkvu i zajednicu. Zato je potrebno učiniti i djelo kojim zadobivamo oprost od vlastite krivnje i ispravljamo štetu koju smo počinili.

/ Marino Erceg (GK)

Potpuni oprost u godini Jubileja bio je jedna od tema emisije „Argumenti“ HKR-a u utorak 14. siječnja. O tomu su razgovarali liturgičar dr. sc. fra Zlatko Vlahek, župnik u Župi sv. Leopolda Mandića u zagrebačkom Voltinom Željko Lovrić i predstojnica Ureda za vjeronauk u školi u Zagrebačkoj nadbiskupiji prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić, koja je s vjeroučiteljima nedavno bila na hodočašću u Rimu u povodu Svete godine.

„Oprost može biti djelomičan i potpun. Da bi se shvatila definicija oprosta, mogu se poslužiti primjerom. Kada netko učini grijeh, primjerice počini krađu, on to ispovijeda i njemu biva oprošten grijeh, ali posljedice ostaju i one ranjavaju Crkvu i zajednicu, otuđenje imovine na neki način ugrožava i egzistenciju drugih ljudi. Zato je potrebno učiniti i djelo kojim zadobivamo oprost od vlastite krivnje i ispravljamo štetu koju smo počinili u smislu da zajednicu ponovno oživimo na jedan zdrav način“, kazao je o. Vlahek i podsjetio da je u svemu bitno promišljati i o raspoloživosti vjernika za oprost, u smislu da je potrebna svijest da je grijeh učinjen i da je za to potrebno tražiti oprost, ljubav i milosrđe koje čovjeka ponovno rehabilitira na području njegova vjerničkoga življenja.

Zato je potrebno učiniti i djelo kojim zadobivamo oprost od vlastite krivnje i ispravljamo štetu koju smo počinili.

„Ljudima je potrebna ispovijed, to smo vidjeli i u danima uoči Božića. Međutim može se dogoditi i inflacija u traženju oprosta, u smislu da se u ispovijedi ne zahvati dubina onoga što ona jest. Istina jest da ljudi odlaze kod psihijatara i traže od njih pomoć. Posljedica grijeha je nemir i ljudi traže ljubav“, rekao je vlč. Lovrić na pitanje jesu li psihijatri i psiholozi „oduzeli“ jedan dio „posla“ za koji su zaduženi svećenici i ispovjednici.

Može se dogoditi i inflacija u traženju oprosta.

„Bog ljubi grešnika i u oproštenju on pokazuje tu ljubav“, kazao je vlč. Lovrić te poručio: „Promijenite se ne da ne biste bili kažnjeni, nego da biste postali bolji ljudi. Da bi to ljudi shvatili u ovoj godini Jubileja i ja ću inzistirati i govoriti u svojoj župi o tome, pokušati doći do tih dubina. Već sam uspio s jednom osobom koja je imala velike dužnike i pitala me što je Jubilarna godina i što treba učiniti? (Odgovorio sam): Jesi li spremna oprostiti njihove dugove? Moraš se nečega odreći, daješ sebi početak, daješ drugome početak, oboje ćete postati jedna nova obradiva zemlja, jedno plodno tlo za nešto ispravno“.

Promijenite se ne da ne biste bili kažnjeni, nego da biste postali bolji ljudi.

S. Valentina kazala je da je dvjestotinjak vjeroučitelja iz zagrebačke crkvene pokrajine bilo među prvim organiziranim skupinama hrvatskih vjernika koji su početkom godine pohodili Rim u povodu jubileja. Navela je i u kojim se sve crkvama može dobiti potpuni oprost, a podijelila je i iskustvo velikih gužvi, osobito u bazilici sv. Petra. Napomenula je da je potpuni oprost i oprost općenito jedna od tema o kojoj i vjeroučitelji trebaju intenzivnije govoriti.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja